Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu ove godine, a očekuje se rast BDP-a.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u tom tromjesečju BDP ojačao 1,1 posto, nakon što je u prvom tromjesečju pao za 0,8 posto.
Svi anketirani očekuju rast gospodarstva, i to u rasponu od 0,5 do 1,4 posto.
Rast BDP-a značio bi da je, nakon više od dvije godine, gospodarstvo izašlo iz recesije. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP je neprestano slabio od prvog kvartala 2009. godine.
Jačanje gospodarstva u drugom tromjesečju ponajviše se zahvaljuje rastu potrošnje i industrijske proizvodnje.
„Podaci iz realnog sektora upućuju da bi na godišnjoj razini trebali zabilježiti pozitivne stope rasta. Unatoč slabostima na tržištu rada, trgovina na malo u drugom je kvartalu realno porasla 1,8, a industrijska proizvodnja 1,3 posto. Pozitivan doprinos očekujemo i od bržeg rasta izvoza od uvoza, a i turizam je zabilježio iznimno dobre predsezonske rezultate. S druge strane, kreditna aktivnost stagnira, kao i realne plaće, što sprječava značajniji rast osobne potrošnje“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Osim potrošnje i industrijske proizvodnje, pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, robni je izvoz u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuo 32,5 milijardi kuna, što je 4,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 2,7 posto.
„Jedina komponenta koja bi moga nastaviti s negativnim predznakom i u drugom tromjesečju su investicije, na što upućuju podaci iz građevinskog sektora“, navodi jedan od makroekonomista.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski su radovi u svibnju bili za 8,4 posto manji u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju posljednji podaci DZS-a.
„Pad građevinskih radova upućuje na zaključak da su i investicije nastavile padati, s obzirom da je građevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija“, navodi se u anketi Hine.
Smanjenje procjena rasta BDP-a u 2011.
Gospodarstvo izlazi iz recesije, no domaći statistički podaci, ali i usporavanje rasta europskih gospodarstava, najvažnijih izvoznih tržišta Hrvatske, najavljuju spori oporavak. Dio je makroekonomista stoga snizio procjene rasta BDP-a u ovoj godini.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2011. godini porasti 1,2 posto, dok sada očekuju rast od 1,1 posto.
Pritom je njih troje smanjilo procjene rasta, a petoro ostalo pri prvotnim procjenama.
Prije tri mjeseca njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1 do 1,6 posto, dok se u novoj anketi kreću između 1 i 1,3 posto.
„S obzirom na nepovoljne utjecaje iz vanjskog okruženja, usporavanje inozemne potražnje i utjecaj dužničke krize u eurozoni na cijenu i dostupnost financiranja, evidentno je da postoji rizik od smanjenja prognoza rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Mogućnost širenja dužničke krize na Italiju i neke druge veće članice eurozone, kao i oštro usporavanje rasta europskih gospodarstava, ponajviše njemačkog, mogli bi izazvati pad potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima.
Više od 61 posto hrvatskog robnog izvoza u prvoj polovici ove godine odnosi se na zemlje Europske unije, no taj je izvoz, u vrijednosti od 2,7 milijardi eura, bio za 0,5 posto manji u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Pritom se bilježi osjetan pad izvoza u Italiju, za 19,9 posto, na 743,3 milijuna eura, dok je izvoz u Njemačku smanjen za 3,4 posto, na 448 milijuna eura.
I neke su međunarodne institucije posljednjih mjeseci smanjile procjene rasta hrvatskog gospodarstva.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je polovicom srpnja procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 1,1 posto, dok je u svibanjskim prognozama očekivala rast od 1,4 posto.
EBRD u svojim procjenama navodi da hrvatsko gospodarstvo i dalje stagnira. Ipak, navodi i da se domaća potražnja polagano oporavlja, dok bi dobra turistička sezona mogla pomoći gospodarstvu da do kraja godine ostvari umjereni rast. Završetak pristupnih pregovora s EU u lipnju također bi trebao ojačati povjerenje investitora, ocjenjuje EBRD.
Međunarodni monetarni fond, pak, u nedavno objavljenoj ocjeni stanja ističe da hrvatsko gospodarstvo tek treba pokazati naznake održivog oporavka od posljedica gospodarske krize. MMF ocjenjuje da su kratkoročni izgledi i dalje slabi te očekuje da će rast u 2011. dosegnuti 1 posto, dok će srednjoročni rast vjerojatno ograničavati slaba konkurentnost.
I Hrvatska narodna banka očekuje spori oporavak. Početkom srpnja objavila je da u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva od 1 posto, dok bi se u 2012. rast trebao ubrzati. No, projicirana stopa rasta od 2,2 posto i dalje će biti znatno niža od onih prije krize, a osnovni su uzrok sporijeg oporavka gospodarstva njegove dugoročne strukturne slabosti, poručio je HNB.