Ipak, istaknuo je i kako je prerano za posebnu akciju skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.
Zoellick smatra da je vrijeme za poticanje slobodne trgovine, upozorivši na rastući protekcionizam dok nacije pokušavaju riješiti problem svoje zaduženosti.
„U Europi i dalje imamo suverene vlade koje moraju donositi odluke. Zaista je odgovornost svakog od tih suverenih entiteta da kaže kako se misli suočiti ne samo s kratkoročnim izazovima, često uz pomoć svojih središnjih banaka, nego i u srednjem te dugome roku“, kazao je Zoellick novinarima u australskom glavnom gradu Canberri.
Zakonodavci u eurozoni pokušavaju spriječiti širenje dužničke krize s perifernih na veće članice. Europska središnja banka (ECB) prošloga je tjedna započela s otkupom državnih obveznica Italije i Španjolske na sekundarnom tržištu u nastojanju da smiri nervozna financijska tržišta.
Sve oči danas će biti uprte u sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Tema sastanka bit će kriza u eurozoni.
Po pisanju španjolskog El Munda, čelnici najvećih gospodarstava eurozone raspravljat će o mogućnosti uspostave europskih gospodarskih vlasti radi bolje koordinacije gospodarskih i monetarnih politika u eurozoni te o kreiranju Europskog monetarnog fonda.
No, ideja o zajedničkim obveznicama članica eurozone izaziva oštro protivljenje u Berlinu, koji strahuje da bi takav korak mogao podići troškove zaduživanja Njemačke, ali i oslabiti nastojanja manjih članica eurozone, poput Grčke, da reformiraju svoja gospodarstva.
Zoellickove izjave dolaze u trenutku kad su financijski ministri pet velikih država – Kanade, Britanije, Južnoafričke Republike, Singapura i Australije – napisali zajednički članak u kojem zahtijevaju globalnu akciju radi obnove povjerenja te pozivaju vlade da učine više na poboljšanju svojih financija.
Ministri su također napomenuli kako je potrebno više političke odlučnosti kako bi se ojačale bilance banaka.
„Vjerodostojni fiskalni planovi i snažnije banke moraju biti popraćeno većim napretkom u području ponovne uspostave globalne ravnoteže. U eventualnom globalnom nastojanju sve zemlje moraju dati svoj doprinos. Zemlje koje imaju trgovinski višak i vodeća gospodarstva u nastajanju moraju odražavati zamah strukturnih reformi koje podržavaju domaću potrošnju i globalnu potražnju. Usporavanje tih reformi u vrijeme kada globalni gospodarski rast slabi riskira ojačati spiralu globalnog pada“, pišu ministri financija spomenutih zemalja za Financial Times.
A nova potvrda da gospodarski oporavak u svijetu slabi stigao je jutros iz Njemačke, glavnog motora koji pokreće eurozonu. Tamošnji statistički ured objavio je da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju njemački bruto domaći proizvod (BDP) porastao svega 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je znatno manje u odnosu na 1,3-postotni rast u prvom tromjesečju.
To je i znatno slabiji podatak od očekivanja analitičara od 0,5 posto, a ujedno i najmanji rast njemačkog gospodarstva od prvog kvartala 2009. godine.
Zoellick je, nakon sastanka s australskim ministrom financija Wayneom Swanom i premijerkom Juliom Gillard, izjavio kako je gubitak povjerenja tržišta u ekonomsko vodstvo SAD-a i Europe, zajedno s krhkim gospodarskim oporavkom, gurnulo financijska tržišta u novu opasnu zonu.
„Tržišta traže dugoročni akcijski plan koji bi obuhvatio i više od diskrecijske potrošnje“, kazao je Zoellick, govoreći o SAD-u.
„Dosad smo uspijevali kontrolirati opasnost od protekcionizma, no kako dolazi do gospodarskog usporavanja, rizici od toga jačaju“, upozorio je Zoellick.
On smatra da bi aprecijacija tečaja juna pozitivno utjecala na obnavljanje globalne gospodarske stabilnosti, a riješila bi i problem jačanja inflacije u Kini.