"Sukladno dogovoru, banke su preko HUB-a uputile svoje prijedloge Ministarstvu financija i očekuju nastavak razgovora u cilju iznalaženja rješenja sljedeći tjedan", objavili su danas iz Hrvatske udruge banaka ne navodeći ništa o tim prijedlozima.
U kratkoj izjavi za medije iz HUB-a navode i da pozdravljaju "podršku Hrvatske narodne banke i najavu da će sa svoje strane omogućiti provedbu konačnog dogovora banaka i Vlade".
Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je sinoć u Dnevniku HTV-a da je HNB spreman uključiti se u iznalaženje rješenja kojima bi se ublažile posljedice rasta tečaja švicarskog franka za korisnike kredita u toj valuti, a kao jednu od mogućih mjera naveo je model tzv. balon kredita koji su predložile banke te limitiranje tečaja švicarskog franka na šest kuna.
"U HNB-u smatramo da bi to trebao biti tečaj od šest kuna za švicarski franak, s obzirom na to da je u međuvremenu došlo i do aprecijacije eura, koju također treba uzeti u obzir", kazao je guverner.
Vlada je 3. kolovoza predložila model po kojem bi se rata fiksirala u kunama po fiksnom tečaju od 5,8 kuna za franak ili manje, a da banke razliku anuiteta između stvarnog plaćanja i plaćanja po definiranom fiksnom tečaju evidentiraju kao odgođeno beskamatno potraživanje, a rok tog odgođenog beskamatnog potraživanja bio bi deset godina. Vlada također traži smanjenje kamatne stope na kredite u 'švicarcima' prema razini kamata s kojima su krediti i odobravani.
Hrvatska udruga banaka je dan kasnije (4. kolovoza) pozdravila inicijativu Vlade da se donesu nove dopunske mjere kao odgovor na probleme u otplati koje pogađaju korisnike kredita u francima.
No, iz HUB-a su istodobno naveli kako smatraju da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu, jer je ovakav kakvim je predstavljen, zakonski i regulatorno dvojben, te ne vodi dovoljno računa o profilu korisnika kredita, kao i o ravnopravnosti ostalih klijenata banaka koji koriste kredite odobrene u drugima valutama.
U međuvremenu, pod utjecajem kretanja na međunarodnim valutnim tržištima, zaoštravanja dužničke krize u eurozoni i snižavanja kreditnog rejtinga SAD-a, tečaj franka nastavio je izrazito rasti, pa je tako na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj franka dostigao novu rekordno visoku razinu od 7,164 kuna.
Samo u odnosu na početak prošlog tjedna franak je dobio na vrijednosti 9,5 posto ili 62 lipe. Na godišnjoj razini, u odnosu na isti dan kolovoza prošle godine (kada je srednji tečaj 'švicarca' bio 5,21 kunu), tečaj franka viši je za 37,5 posto ili za 1,95 kuna.
Po podacima hrvatske središnje banke, više od 42 posto svih stambenih kredita i 47 posto kredita za kupnju automobila vezano je za švicarski franak.