Odgovorili su to iz hrvatske središnje banke upitani za stav HNB-a o aktualnim prijedlozima za ublažavanje posljedica rasta tečaja franka za korisnike kredita vezanih uz tu valutu.
"Hrvatska narodna banka pozorno prati razgovore između Vlade i poslovnih banaka koji su u tijeku, a koji su usmjereni upravo na ublažavanje posljedica rasta tečaja švicarskog franka vezanih uz probleme u otplati koji pogađaju korisnike kredita vezanih uz spomenutu valutu. Ukoliko navedeni razgovori rezultiraju transparentnim modelom rješavanja predmetnog problema, Hrvatska narodna banka će se o tome očitovati i po mogućnosti, sukladno svojim ovlastima, aktivno uključiti u njegovu primjenu", ističu iz HNB-a.
Po zadnjim podacima središnje banke sa kraja ožujka ove godine, gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana vezano je uz švicarski franak, pri čemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u 'švicarcima' te 47 posto kredita za kupnju automobila.
Potaknuta sve dramatičnijim rastom tečaja švicarskog franka i sve većim teretom otplate korisnika kredita vezanih za franak, Vlada je sa prošlotjedne sjednice izašla s modelom po kojem bi se rata fiksirala u kunama po fiksnom tečaju od 5,8 kuna za franak ili manje, a da banke razliku anuiteta između stvarnog plaćanja i plaćanja po definiranom fiksnom tečaju evidentiraju kao odgođeno beskamatno potraživanje, a rok tog odgođenog beskamatnog potraživanja bio bi deset godina. Vlada također traži smanjenje kamatne stope na kredite u 'švicarcima' prema razini kamata s kojima su krediti i odobravani.
Premijerka Jadranka Kosor je tada istakla očekivanja da će Vlada, u okviru iznesenog zahtjeva, s bankama uskoro, odnosno nakon 15. kolovoza, potpisati novi dokument, vjerojatno memorandum.
U međuvremenu, prošlog su tjedna održani sastanci s bankarima u Ministarstvu financija, a na početku ovog tjedna sastali su se i bankari međusobno iza zatvorenih vrata, o čemu nije bilo nikakvih službenih informacija.
Neslužbeno se, po pisanju pojednih medija, moglo čuti da bi mogli pristati na tečaj od 5,8 kuna za franak, no razliku do stvarnog tečaja knjižili bi kao dug uz kamatnu stopu koja bi bila jednaka kamati na kredit, ali ne na deset godina nego na tri do pet godina. Također, kamatne stope na kredite mogli bi malo smanjiti, no ne na razinu koja je bila kada su se krediti odobravali.
Hrvatska udruga banaka (HUB) krajem prošlog tjedna je pak pozdravila inicijativu Vlade, no smatra da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu, jer je ovakav kakvim je predstavljen, zakonski i regulatorno dvojben, te ne vodi dovoljno računa o profilu korisnika kredita, kao i o ravnopravnosti ostalih klijenata banaka koji koriste kredite odobrene u drugima valutama.
U HUB-u smatraju da zahtjev Vlade da se već kolovoške rate preračunaju po predloženom Vladinom modelu više ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit način.
U međuvremenu, pod utjecajem kretanja na međunarodnim valutnim tržištima, diktiranim zaoštravanjem dužničke krize u pojednim zemljama eurozone i snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a, tečaj franka dramatično raste, pa je tako na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a probio nekad gotovo nezamislivu, novu 'psihološku' granicu od 7 kuna.
Problem porasta kunske protuvrijednosti anuiteta kredita vezanih valutnom klauzulom za tečaj švicarskog franka u većoj je mjeri započeo u lipnju 2010., kada je tečaj franka povećan na razinu od 5,4 kune, a 'prvu psihološku' razinu od 6 kuna srednji tečaj franka prešao je na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj 23. svibnja ove godine.
Samo u posljednjih tjedan dana tečaj franka porastao je za 7,7 posto, u odnosu na isto vrijeme kolovoza prošle godine veći je za gotovo 35 posto, a prema prvoj dekadi kolovoza 2009. viši je za oko 47 posto. U odnosu pak na isto vrijeme kolovoza 2008., kada je srednji tečaj franka iznosio 4,44 kune, viši je za čak 59 posto, a adekvatno tome porasle su i rate stambenih kredita u 'švicarcima'.