"Mi se moramo vratiti u euro-zonu i dijeliti njezinu sudbinu i nemamo drugog izlaza, dakle: povratak u trenutku izdavanja kredita sa 'švicarca' na euro sa obračunom kamatne stope većim za jedan posto od tadašnje stope koju su plaćali svi oni koji su uzimali u euru", predložio je Čačić na konferenciji za novinare.
Ocijenio je da je to sankcija svih koji su tada 'igrali' na jeftini franak, ali da im sada treba ponuditi opciju da se vrate u euro, no plaćat će jedan posto skuplji kredit.
Čačić je napomenuo da su rizici i nepoznanice preveliki da bi se deseci tisuća obitelji mogle same s time nositi. "I oni snose svoju odgovornost, ali samo jedan manji dio", rekao je i dodao da svi moraju snositi svoj dio tereta: građani, banke i država, a HNB koji mora isto tako olakšati neminovne gubitke banaka i sudjelovanje države.
Napomenuo je da mjere treba povući odmah i da moraju biti kompleksne. "Banke moraju odmah napraviti računovodstvenu operaciju povratka", kazao je i dodao da je to definitivno gubitak, jer sam prijelaz iz franka u euro košta, i da je nužno sa bankama podijeliti taj minus i da država svoju odgovornost mora preuzeti.
Čačić smatra da se trenutno ne može napraviti bilo kakva mjera koja bi u diskriminirani položaj stavila većinu koja je uzela kredite u eurima i navodi da mjere koje su predložene jučer na Vladi otvaraju 'pandorinu kutiju' i nepregledan niz problema bez obzira da li franak išao gore pa će i sljedeće generacije danas zaduženih vraćati kroz pomak u kreditiranju kojeg su u vladi predložili ili će padati pa će doći u neravnopravni položaj oni koji su se zadužili u eurima. "To je neodrživ model", navodi Čačić.
"Država nije na vrijeme prepoznala problem i pred nama je niz kontaminiranih kredita u francima, usporavanje otplata, osobni bankroti o čemu će se morati donijeti zakonodavstvo", kazao je Čačić.
Kritizirao je i HNB ocjenjujući kako, nažalost, nije izvršio svoju ulogu, a mogao je i morao internvenirati.
Ocijenio je pozitivnim što banke dobro posluju i dodao da bi primjenom njegova prijedloga taj profit u jednoj mjeri mogao biti korisno upotrijebljen jer su banke zasigurno svjesne da postoji ozbiljan rizik da nekoliko desetaka posto sadašnjih stambenih kredita u francima uđe u zonu rizičnih kredita.