Usprkos osjetnom padu aktivnosti hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine (za 0,8 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani), analitičari EIZ-a izražavaju umjereni optimizam u odnosu na gospodarska kretanja u nastavku ove, odnosno u sljedećoj godini, navodi se u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook.
Prognoze Ekonomskog instituta ukazuju na mogućnost zaustavljanja negativnih kretanja već u drugom tromjesečju ove godine, te se, usprkos slabijoj aktivnosti u prvom tromjesečju, za cijelu godinu očekuje rast BDP-a od 1,3 posto. U 2012. godini oporavak bi gospodarstva trebao biti snažniji, pa se prognozira povećanje BDP-a od 2,5 posto.
Po procjeni analitičara EIZ-a, glavni pokretač rasta u ovoj bi godini trebao biti izvoz, osnažen dobrom turističkom sezonom, dok bi u 2012. godini to bila osobna potrošnja, ali i investicije potaknute pripremama za pristupanje EU-u.
Očekuje se povećanje izvoza od 2,5 posto, što bi uz stagnantni uvoz uvjetovalo nizak deficit tekućeg računa platne bilance od oko 1,4 posto BDP-a. S druge strane, zbog povećanja osobne potrošnje, ali i investicija potaknutih pripremama za pristupanje EU-u, osnovni bi pokretač rasta u 2012. trebala biti domaća potražnja. Njezin će rast dovesti i do povećanja uvoza, čime će se deficit tekućeg računa platne bilance povećati na oko 2,4 posto BDP-a, procjenjuju u Institutu.
Tržište rada početkom ove godine počelo je pokazivati prve znakove oporavka, a analitičari EIZ-a povoljnija kretanja očekuju u nastavu ove te posebice u idućoj godini kada bi trebalo doći do rasta zaposlenosti.
"Desezonirani podaci već ukazuju na blagi rast zaposlenosti, dok je stopa registrirane nezaposlenosti, nakon razine od gotovo 20 posto u prvom tromjesečju, u svibnju pala na 17,5 posto. U nastavku se godine, zahvaljujući ponajprije uspješnoj turističkoj sezoni, ali i oporavku ostatka gospodarstva, očekuje pozitivan razvoj događaja na tržištu rada. Prognoze govore kako bi u 2011. prosječna registrirana stopa nezaposlenosti mogla doseći 18 posto, dok bi se u 2012. trebala smanjiti na 17,5 posto", navodi se u priopćenju.
Ekonomski institut prognozira i povećanje stope inflacije s prosječnih 1,1 posto u prošloj godini na 2,7 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini, a što će prvenstveno ovisiti o rastu cijena hrane i energije na svjetskim tržištima.
HNB i dalje nastavlja politiku održavanja stabilnog tečaja kune prema euru i u tom se pogledu ne očekuju promjene u nastavku ove godine, kao ni u 2012.
"Usprkos parlamentarnim izborima, u ovoj se godini ne očekuje značajnije povećanje rashoda državnog proračuna zbog izuzetno ograničenog prostora u pogledu financiranja. S obzirom na ograničenja koja nameće Zakon o fiskalnoj odgovornosti, rashodi ne bi trebali rasti ni u idućim godinama. Iz tih će razloga deficit državnog proračuna prvenstveno ovisiti o prihodnoj strani, a posredno i o gospodarskom rastu, pa prognoze sugeriraju smanjenje deficita s 5,6 posto BDP-a u 2011. na 3,9 posto u 2012. (prema ESA 95)", navodi se u priopćenju.
Analitičari Ekonomskog instituta naglašavaju da brzina suočavanja nove vlade sa strukturnim problemima može utjecati na iznesene prognoze, budući da bi snažne reforme, osim pozitivnih dugoročnih učinaka, mogle imati i negativne kratkoročne ekonomske posljedice.
Usporavanje globalne ekonomije i problemi u euro zoni upućuju na rizik nastavka negativnih kretanja u domaćem gospodarstvu. S druge strane, turistička bi sezona mogla premašiti očekivanja te donijeti snažniji prihod i poticaj rastu gospodarstva, zaključuje se u priopćenju.