Jaka kiša prekinula je razgledanje radova, a s predsjednicom vlade bio je i voditelj izaslanstva Europskog povjerenstva u Hrvatskoj Paul Vandoren. Projekt sufinancira EU u sklopu projekta IPA.
Na svečanosti u Gradskoj vijećnici, premijerka je istaknula da je taj projekt izvanredno važan ne samo za Knin nego i okolicu jer štiti ekološki sustav rijeke Krke.
„Projekat, vrijedan oko 16 milijuna eura, hrvatska će vlada financirati s oko 5,7 milijuna, a ostatak iz fondova EU-a“, rekla je Kosor, ocijenivši kako taj projekat pokazuje da Hrvatska ima perspektivu u EU.
„U prvih šest mjeseci članstva dobit ćemo 800 milijuna eura od Europske unije, a u prve dvije godine članstva više od tri milijarde eura iz fondova EU-a, odnosno na jedan uložen euro iz državnog proračuna dobit ćemo tri eura Europske unije“, istaknula je predsjednica vlade, ponovivši kako će Hrvatska postati članicom EU-a 1. srpnja 2013.
Vandoren je naglasio kako jedan od prioriteta Hrvatske treba biti jačanje „administrativnih kapaciteta za preuzimanje sredstava EU“ te da se do ulaska u EU treba pripremiti kako bi se uspješno iskoristile prednosti Europske unije.
"Hrvatska može računati na najbrže povlačenje sredstava EU-a", rekao je Vandoren, istaknuvši kako Knin sve više uspješnije iskorištava fondove EU-a te je pozvao kninske čelnike da ta iskustva podijele i s drugim općinama.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač potpisao je u toj prigodi ugovore o poticanju razvoja gospodarskih, odnosno poduzetničkih zona, s predstavnicima devet općina iz Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije.
Premijerka Kosor je istaknula da će vlada na temelju tih ugovora izdvojiti 5,7 milijuna kuna poticaja za gospodarske zone u tim općinama, podsjetivši da je vlada do sada sufinancirala osnivanje 376 poduzetničkih zona u Hrvatskoj većinom darivanjem zemljišta, vrijednost kojega se procjenjuje na više od milijardu kuna, te je s još 700 milijuna kuna uložila u gradnju infrastrukture.
Vjerujem da će u 2011. ojačati gospodarstvo i da ćemo izići iz krize, rekla je premijerka Kosor i pozvala bankare da smanje kamate i tako podupru hrvatsko gospodarstvo.
Svi mi, pa i neovisne ustanove kao što je Hrvatska narodna banka (HNB), moramo jednako raditi za interes Republike Hrvatske, kazala je Kosor, dodavši da do ulaska u EU Hrvatska „mora ojačati i gospodarski i energetski“.
„Zbog toga smo predložili 34 projekta vrijedna oko 14 milijarda eura koji se provode, a uskoro ćemo predstaviti i nove investicijske projekte“, kazala je Kosor.
Istaknula je kako je u zadnje dvije gospodarski teške godine vlada donijela više teških odluka. Pritom je posebice spomenula smanjenje tzv. parafiskalnih nameta, naplaćivanje Inina duga oko dvije milijarde kuna i sređivanje stanja u HEP-u koji je, kako je rekla, prije dvije godine dugovao 1,8 milijarda kuna, a danas ne duguje nikomu.
Također je rekla da u zadnje dvije godine nije poskupljivala struja, da se radi na smanjivanju nelikividnosti tako da su plaćanja javnih poduzeća skraćena sa 72 na 42 dana.
Za boravka u Kninu premijerka Kosor je ponovila kako su za ulazak Hrvatske u EU zaslužni branitelji koji su na poziv prvog predsjednika Franje Tuđmana oslobodili zemlju i stvorili neovisnu Hrvatsku.