Tajnoviti autor Jerome David Salinger (1919-2010) objavio je tu knjigu 16. srpnja 1951. i od tada je prevedena na gotovo sve svjetske jezike i prodana u više od 65 milijuna primjeraka s prosječnom prodajom od 250.000 na godinu. Prvi južnoslavenski prijevod djelo je Nikole Kršića (Svjetlost, Sarajevo, 1958), a prvo hrvatsko izdanje u prijevodu tog prevoditelja izašlo je 1978. (Znanje, Zagreb).
I danas taj kratki roman ima kultni status, a s vremenom je postao generacijska knjiga sa snažnom protuestablišmentskom porukom koju, kako je napisao Salingerov biograf Ian Hamilton, svaki mrzovoljni adolescent jednostavno mora imati.
Postala je omiljeno štivo mladih diljem svijeta i prerasla u kulturološki fenomen jer propitkuje teme kao što su tinejdžerska zbunjenost, bijes, otuđenje, dječja nevinost, buntovništvo i seksualnost.
"Lovac u žitu" priča je o šesnaestogodišnjemu Holdenu Caulfieldu, neprilagođenom dječaku antidruštvenog ponašanja koji je zbog slabih ocjena izbačen iz škole u Pennsylvaniji. Holden u prvom licu, svježim stilom i jezikom punim slanga, opisuje uspomene na nekoliko idućih dana provedenih u New Yorku. Iako mu ondje živi obitelj, Holden joj se ne javlja, nego odlazi u hotel. U idućih 48 sati upoznat će časne sestre, prostitutku i njezina svodnika, posjetit će bivšeg profesora, a na kraju u okrilju noći tajno odlazi do kuće da vidi mlađu sestru, jedino biće s kojim se razumije.
Holdena Caulfilda, kultnog (anti)junaka Salingerova slavnog djela, kritičari opisuju kao "najpoznatijega literarnog zabušanta" i "nepatvoreno gnjevnog mladića", koji je "konstantno u ratu s odrastanjem", zbog čega je postao "ikonom tinejdžerskog bunta".
"Le Monde" i "Time" knjigu su uvrstili na popis 100 najboljih romana 20. stoljeća, a pisac Adam Gopnik smatra je jednom od tri savršene američke knjige, zajedno s "Huckleberryjem Finnom" i "Velikim Gatsbyjem".
Iako je doživjela golemu popularnost i hvalospjeve kritike, po podacima American Library Associationa, jedna je od najzabranjivanih knjiga u povijesti. Cenzori su je maknuli s polica mnogobrojnih knjižnica jer su im smetale psovke i pogrdni vokabular te epizode seksa, uživanja alkohola i prostitucije koje Caulfield opisuje u svojem buntu protiv licemjerja i laži svijeta odraslih koji ga okružuje.
Salinger, koji se 15-ak godina nakon objavljivanja romana potpuno povukao iz javnosti i život obavio velom misterija ne objavivši više ni retka, odlučno je odbio sve ponude za kazališne i filmske adaptacije svojega cijelog nevelikog opusa od samo četiri knjige. Kad ga je redatelj Elia Kazan zamolio da napravi brodvejsku adaptaciju "Lovca u žitu", Salinger je odgovorio: "Ne mogu to dopustiti. Bojim se da se Holdenu ne bi svidjelo". Na listi odbijenih našli su se i Steven Spielberg i Billy Wilder.
Unatoč tomu, "Lovac u žitu" ostavio je golem trag u pop-kulturi, a njegove mnoge reference mogu se i nakon 60 godina naći u svijetu filma, rock-glazbe, televizije, književnosti, stripa... Inspirirao je Marlona Branda, Jacka Nicholsona, Leonarda Di Caprija, a Woodyju Allenu je na prvome mjestu omiljenih knjiga.
Najkontroverzniji događaj povezan s romanom je atentat Marka Davida Chapmana na Johna Lennona. Ubojica legendarnog člana Beatlesa bio je opsjednut likom Holdena Caulfielda, a u noći Lennonova ubojstva u džepu je imao primjerak "Lovca u žitu". Roman je pronađen i kod Johna Hinckleyja koji je pokušao ubiti Ronalda Reagana 1981., a imao ju je i Robert John Bardo koji je 1989. ubio američku glumicu Rebeccu Schaeffer.
Salingerolozi međutim upozoravaju kako atentatori zaboravljaju da je Holden mladi otuđeni buntovnik, mitska osoba, idol generacija i pop-ikona, a ne ubojica.