Među predstavnicima europskih kraljevskih kuća, bit će švedski kraljevski par Carl XVI. Gustaf i Silvia, knez Hans-Adam II. od Liechtensteina i njegova supruga Marie, luksemburški nadvojvoda Henri, te belgijska princeza Astrid.
Na posljednjem ispraćaju bit će i predstavnici europskog političkog života - predsjednik Europskog parlamanta Jerzy Buzek, gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili, te makedonski premijer Nikola Gruevski, te najviši predstavnici austrijske politike.
Austrija se već u srijedu počela opraštati od Otta von Habsburga, a lijesovi njega i njegove supruge prebačeni su iz Bavarske, gdje je preminuo 4. srpnja, u austrijski Mariazell, gdje će biti održana misa. Obitelj Habsburg ima višestoljetne veze s Mariazellom, a u tom mjestu su Otto i njegova supruga 1976. godine proslavili i srebrnu godišnjicu braka.
Tijela Otta i Regine von Habsburg zatim će biti odvezena u Beč gdje će u subotu u katedrali Stefansdom, bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn služiti misu. Vjerske obrede za Otta von Habsburga održat će i židovska zajednica u Beču kao i veliki sarajevski muftija Mustafa Cerić, koji je bio prijatelj Otta von Habsburga.
U katedrali, koja ima 1.300 mjesta, bit će nazočni visoki gosti iz Europe, kao i najmanje 150 članova obitelji Habsburg. Najuža obitelj Otta von Habsburga, koji je imao sedmero djece, obuhvaća četrdesetak članova. Sinovi Karl i Georg zajedno su sa svojim suprugama Francescom von Thyssen-Bornemisza i Eilikom von Oldenbrug pratili posljednje putovanje svojih roditelja u Beč.
Jedini preživjeli brat Otta von Habsburga, Felix, koji živi u Meksiku neće biti nazočan pokopu. Felix von Habsburg se, za razliku od svog brata Otta, nije odrekao prava na prijestolje, pa je i to vjerojatno jedan od razloga zbog kojih ne može doći u Austriju.
Otto von Habsburg, sin posljednjeg austrougarskog cara Karla, rođen je 1912. i trebao je na prijestolju naslijediti svog oca, ali je nakon raspada Austro-Ugarske 1919. godine bio prisiljen otići u egzil. Posljednih godina živio je u gradiću Poeckingu na Starnberškom jezeru blizu Muenchena.
Godinama je bio počasni predsjednik Paneuropske unije, a 20 je godina bio zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu.
Otto von Habsburg, poliglot koji je govorio i hrvatski jezik, bio je hrvatski državljanin i veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatsku je Otto von Habsburg često posjećivao i redovito isticao njezinu pripadnost Europi.
Svesrdno je pomagao Hrvatsku tijekom Domovinskog rata i vjerovao je u njezino gospodarsko čudo po uzoru na poratnu Njemačku.
Neki svjetski politički krugovi iz neznanja žele Hrvatsku svrstati u balkanske integracije, govorio je nezadovoljan dvostrukim mjerilima međunarodne zajednice. U vedrijem tonu poručio je da je "s Hrvatskom isto kao i s lijepim ženama: ili ih obožavate ili o njima mislite sve najgore".
Zajedno sa svojom suprugom bit će pokopan u obiteljskoj grobnici u kapucinskoj crkvi u Beču. Posljednji član carske obitelji koji je ondje pokopan njegova je majka Zita, austrijska carica i ugarska kraljica, umrla 1989. u dobi od 96 godina.