U okruženju bojazni da bi financijski vrtlog nakon Grčke i Portugala mogao usisati i Italiju i iznuditi novi paket pomoći, MMF je pohvalio talijanski program reformi kojim je deficit u protekle dvije godine smanjen sa 5,3 posto na sadašnjih 4,5 posto BDP-a.
U periodičnom izvješću o Italiji izvršni odbor MMF-a ocijenio je također kako je vlada u Rimu povukla dobar potez prisilivši banke da poboljšaju kapitalizaciju.
Upozoravaju ipak da vlada mora odlučno racionalizirati rashode, bolje odrediti prioritete i napraviti rezove, usprkos klizanju tromjesečne stope rasta na stagnacijskih 0,1 posto pod utjecajem slabe domaće potražnje i rastuće nezaposlenosti.
"Gospodarstvo ima svojih dobrih strana ali javni dug je visok i očekuje se da će rast ostati ograničen zbog dugogodišnjih strukturnih uskih grla", ocjenjuju u MMF-u.
Pritom napominju da je nedavno usvojeni srednjoročni fiskalni plan vlade važan korak prema rezanju deficita ispod tri posto BDP-a do 2012., odnosno gotovo na nulu do 2014. godine.
Upozoravaju ipak da nema puno prostora za pogreške s obzirom na iritiranost tržišta dužničkim nevoljama u eurozoni.
"Glavni rizik predstavljaju previranja na tržištu na rubovima eurozone", ističu.
"Dodatni je veliki rizik i još jedno desetljeće stagnacije", dodaju.
Talijanska vlada objavila je ovog mjeseca četvorogodišnji plan proračunske štednje vrijedan 40 milijardi eura u nastojanju da smanji deficit, s obzirom na sumnje u njezinu sposobnost da servisira dug koji iznosi iznimno visokih 119 posto BDP-a.
"Odlučna provedba paketa je ključ", tvrde u MMF-u, upućujući na to da bi neke hitne mjera na smanjenju potrošnje mogle primiriti zabrinutost tržišta.
"Glavni ciljevi politike trebaju biti nastavak fiskalne konsolidacije kako bi se smanjio veliki javni dug, održavanje stabilnosti financijskog sektora, te povećanje potencijala rasta kroz strukturne reforme", ocjenjuje izvršni odbor MMF-a.
Objava izvješća vremenski se podudarila sa skokom prinosa na talijanske državne obveznice i padom vrijednosti talijanskih dionica, budući da ulagači strahuju da bi teški teret državnog duga mogao gurnuti treće po veličini europsko gospodarstvo na put Grčke, Portugala i Irske.