Na okruglome stolu bili su mnogi poznavatelji Krležina djela, teatrolozi, dramaturzi, redatelji te teoretičari među kojima i Velimir Visković, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Nadežda Čačinović, Predrag Matvejević, Vjeran Zuppa, Jovan Ćirilov i direktorica beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) Borka Pavićević.
Objašnjavajući zašto je za temu okruglog stola izabrano Krležino dramsko djelo, Velimir Visković je rekao kako je u proteklih godinu dana izvedeno nekoliko Krležinih predstava koje su izazvale znatno zanimanje javnosti i koje ga čine "živim u zemljama bivše države".
Visković je rekao kako je, istina, s Krležom bilo "turbulencija, minimaliziranja i pokušaja prevrednovanja", ali sve je to prevladano, a i pokušaji da se njegovu djelu na pozornici nađe "supstitut" nisu dali rezultata.
"Oduzeti Krležu kazalištu značilo bi oduzeti bisere dramske literature i glumcima velike uloge poput Leona", rekao je Visković, dodajući da je Krležin Leon u razini Hamleta.
Jovan Ćirilov govorio je o razlozima dramatizacije Krležina putopisa "Izlet u Rusiju". Za razliku od Andrea Gida, koji se iz Rusije 1936. vraća razočaran, kako je rekao, Krleža uza sve manjkavosti koje je uočio pronalazi zametke novoga društva.
Također je rekao kako u Beogradu publika Krležu s radošću prima i da je on autoritet. "Kad je bio izbačen iz kazališta, digli su glas Predrag Palavestra, pa čak i Mira Marković", dodao je.
"Branitelja Krleže može se naći tamo gdje bi ih čovjek najmanje očekivao, kao i obratno", ustvrdio je.
Snježana Banović istaknula je da bi na pozornice ponajprije dovela Krležine političke tekstove jer su oni prosvjetiteljski i edukativni. Za primjer je navela "Deset krvavih godina" da se vidi gdje smo danas kad nam je glavna tema Isus na Marjanu.
Tomislav Brlek, napomenuvši kako je Krleža u svakom žanru ostvario bar po jedno vrhunsko djelo, rekao je da Krležu treba čitati, a ne u njegovu djelu "potvrđivati političke stavove".
Za Vjerana Zuppu u Krležinim političkim tekstovima ima mnogo više dramatičnog nego u njegovim dramama. Njegov jezik, kako je rekao, jest konstrukt koji je izmislio kako bi mogao stajati na sceni. Doveo je u pitanje i spolnost njegovih likova ističući da su - kad ih se analizira, oduzmu imena i slično - bespolna, što je, kao i usputna primjedba o Krležinu dodvoravanju vlasti, izazvalo neslaganja i reakcije Velimira Viskovića i Predraga Matvejevića.
Okrugli stol o aktualnosti Krležina dramskog djela, uz Hrvatsko društvo pisaca, priredili su Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Qendra Multimedia iz Prištine, Bacači sjenki i Hrvatski filmski savez.
U zagrebačkome kinu "Tuškanac" večeras će se prikazati "Put u raj" iz 1970., igrani film Marija Fanellija kao jedini filmski uradak za koji je Krleža napisao originalni scenarij, i televizijska adaptacija Krležina romana "Na rubu pameti" iz 1981. u režiji Slavoljuba Stefanovića - Ravasija.
U Muzeju na Gvozdu bit će predstavljen projekt i izložba "Krleža - Parafernalije I." - paralelne kronologije Krležine zagrebačke svakodnevice, od života do smrti, njegovog opusa i svjetske povijesti u tom razdoblju - Bacača sjenki, "Kosovo i albansko - jugoslovenski odnosi" (odrednice iz građe za "Krležinu" Enciklopediju Jugoslavije), razgovor sa Zefom Mirditom, članom kosovske redakcije Enciklopedije, međunarodna koprodukcija "Izlet u Rusiju" na osnovi teksta M. Krleže i po konceptu Jovana Ćirilova (u produkciji CZKD-a, Beograd).