PULA - U okviru projekta hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova "Sigurna turistička sezona", koji se provodi od 2006., u Istri će do 5. rujna boraviti po dva policajca iz Austrije i Njemačke te po jedan iz Slovenije i Srbije, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u istarskoj Policijskoj upravi (PU). Austrijski, njemački i slovenski policajci obavljat će zajedničke službe s hrvatskim policajcima, odjeveni u svoje službene odore, bez naoružanja, osim austrijskih policijskih službenika kojima je to ove godine omogućeno potpisanim memorandumom. "Zadaća stranih policijskih službenika jest pomoći našim policajcima u obavljanju svakodnevnih poslova, posebice radi bolje komunikacije i suradnje s turistima, prevencije kaznenih djela te unaprjeđenja sigurnosti prometa", kazao je načelnik PU-a Mladen Blašković. Dodao je da će oni biti raspoređeni u Puli i Poreču. Za razliku od svojih kolega u odorama službenik srbijanske kriminalističke policije, kako je rečeno, sudjelovat će u sprječavanju kriminala, osobito složenih oblika organiziranoga međunarodnog kriminala, kao što su trgovina ljudima, ropstvo i prostitucija.
SPLIT - Pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić na današnjem je sastanku Odbora za sigurnost Splitsko-dalmatinske županije pozvao je sve ustanove, a posebno vladu, koja je donijela odluku o helikopterskom dežurstvu od 17. lipnja do 30. rujna za medicinski prijevoz te traganje i spašavanje po kopnu i otocima, da omoguće provedbu te odluke. "Nedopustivo je da tako nešto ne funkcionira jer je uistinu riječ o žurnim situacijama i stanjima, kad tko može ostati bez glave jer nešto na razini raznih ministarstava nije u redu. Problem je jedino u tome što je taj zračni prijevoz dodijeljen MORH-u kao vojsci, a riječ je o isključivo civilnoj djelatnosti. I zapravo sad mi, koji smo dio civilnih struktura, to ne možemo raditi jer se trebamo prilagođavati nekim zapovijedima i vojnim propisima", upozorio je Prizmić na sastanku na kojem se govorilo o sigurnosti i mjerama tijekom turističke sezone. On drži da se treba prestati nadmudrivati jer, ako se dogodi prometna nesreća, primjerice na Hvaru, s više teško ozlijeđenih, helikopter će poletjeti bez medicinske pratnje i spasioca", rekao je Prizmić, dodavši kako to nikomu ne koristi. Liječnik u splitskoj Hitnoj pomoći dr. Miho Sušić objasnio je kako njihov tim helikopterske službe, u kojem su liječnik i medicinski tehničar, dežura 24 sata u Divuljama već 18 dana, ali da do danas nije nijedanput intervenirao jer nema dozvolu da uđe u helikopter, premda oni lete svaki dan.
KARLOVAC - Tri su osobe poginule u sudaru dvaju osobnih automobila u 13,21 sat u Pavlovcu kod Slunja na državnoj cesti D1, prve su obavijesti iz karlovačke Policijske uprave. Točan broj stradalih i uzroci nesreće tek se utvrđuju. Promet tim dijelom ceste je u prekidu.
OSIJEK - Policija je završila izvide o eksploziji u napuštenu pogonu bivše osječke Tvornice žigica "Drave", ali čekaju se još dva inspekcijska izvješća, nakon čega će podnijeti prijave, izvijestila je danas osječko-baranjska Policijska uprava (PU). U eksploziji, što se dogodila potkraj svibnja, pet osoba je ozlijeđeno, a od posljedica ozljeda jedna je radnica naknadno preminula u osječkom Kliničkom bolničkom centru (KBC). Službenik za odnose s javnošču PU-a Marko Ćaleta kazao je na konferenciji za novinare da je policija učinila sve što je trebala, ali da se još očekuju dva inspekcijska izvješća da bi se upotpunile najavljene prijave i omogućilo daljnje procesuiranje. Kazao je da policija u istraživanju toga događaja surađuje s državnim odvjetništvom te kako očekuje da će prijave protiv odgovornih za taj događaj biti podenesene idućih dana. Ponovio je kako je vještačenjima utvrđeno da je eksploziju uzrokovala smjesa koja je služila u proizvodnji žigica i pirotehnike, i koja je eksplodirala navjerojatnije zbog iskrenja.
ZAGREB - Antiratna kampanja, u povodu obilježavanja dvadesete godišnjice osnivanja, održala je danas okrugli stol "1991. -2011., 20 godina ispred svog vremena" na kojem je razmatrano što je kampanja predstavljala u kontekstu raspada Jugoslavije, stvaranja nacionalnih država i dramatičnih društvenopolitičkih promjena. Utjecaj Antiratne kampanje do danas nije sustavno obrađen i primjereno valoriziran, istaknuto je na skupu uz prisjećanje na 4. srpnja 1991. kada je skupina aktivista "Zelene akcije" odlučila pokrenuti Antiratnu kampanju i stvoriti mrežu već formiranih skupina opredijeljnih za nenasilje. Već sutradan sročena je Povelja koju je ubrzo potpisalo 20 organizacija iz Hrvatske, Srbije i Makedonije. Uz "Zelenu akciju" inicijator osnivanja bilo je i "Društvo za unaprjeđenje kvalitete života". Antiratna kampanja, iako nije uspjela zaustaviti rat bila ispred svog vremena prema vrijednostima za koje se zalagala, a neki od problema nisu riješeni ni do danas, kazala je voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič na okruglom stolu održanom u Kući ljudskih prava. Goran Božičević iz Centra MIRamiDA Grožnjan, istaknuo je kako su zagovarali normalnost, realnost, nenasilje, otpor nasilju, a ne mržnju, te za poštivanje života i ljudskog dostojanstva.
ZAGREB - Akademik Miroslav Radman dobitnik je europske nagrade za mikrobiologiju, koju mu je u sklopu proslave srebrnog jubileja Federacije europskih mikrobioloških društava (FEMS) u Ženevi uručio predsjednik FEMS-a, profesor Bernhard Schink. Prilikom uručenja naglašeno je da je nagrada, koja se dodjeljuje svake treće godine, priznanje profesoru Radmanu za izvanredna dostignuća u mikrobiologiji, posebice za otkrića SOS sistema kod bakterija i ciljane korekcije grešaka u DNK-a u Escherichia coli bakteriji. Riječ je, naime, o najvažnijem molekularnom sustavu za održavanje globalne genetske stabilnosti koji djeluje anti-kancerogeno. Posebno je istaknuto kako su njegova otkrića naveliko citirana u vodećim časopisima i modernim udžbenicima te je, prema ocjeni FEMS-a, Radman pomogao razvoju znanosti života u Hrvatskoj osnivanjem Mediteranskog Instituta za istraživanje života u Splitu te kao inicijator i suosnivač novog Europskog instituta za znanost i tehnologiju u Parizu. S ovom nagradom FEMS je, prema riječima prof. dr. sc. Schinka, priznao Radmana kao vrhunskog znanstvenika koji je djelovao i kao ambasador ujedinjenja izučavanja znanosti života u Europi.
ZAGREB - Bivši izbornik mlade hrvatske nogometne reprezentacije Dražen Ladić danas je na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu ponovio da nije kriv za prometnu nesreću u kojoj su u rujnu prošle godine ozlijeđena petorica mladića, od kojih dvojica teže. Ladić je na početku suđenja porekao tvrdnje tužiteljstva da je mercedesom E320 prošao kroz crveno svjetlo na križanju Kačićeve i Klaićeve ulice u Zagrebu te se suradio s renaultom cliom u kojem su bili mladići, od kojih dvojica maloljetnika. U vrijeme nesreće Ladić nije bio pod utjecajem alkohola, no kako je u nesreći ozlijeđeno više osoba, a clio je u potpunosti uništen tužiteljstvo traži da mu se izrekne uvjetna zatvorska kazna od godine i osam mjeseci uz tzv. rok kušnje od četiri godine. Također traže da mu se oduzme i vozačka dozvola. Bivši golman najuspješnije hrvatske nogometne reprezentacije podsjetio je i da je sudski vještak potvrdio kako je prije nesreće on vozio tek 59 kilometara na sat, dok je clio iz suprotnog smjera išao čak dvostruko brže, točnije 113 kilometara na sat. U vještačenju na koje se pozvao Ladić, a čiji će autor biti i prvi svjedok u danas započetom suđenju, pritom nije navedeno je li poznati golman poštivao prometnu signalizaciju.
ZAGREB - Ovogodišnji Motovun Film Festival, čije će se 14. izdanje održati od 25. do 29. srpnja u tom slikovitom istarskom gradiću, prikazat će noviju svjetsku filmsku produkciju, od plesnih dokumentaraca do dokumentaraca o tučnjavi, od akcijskih A produkcija do niskobudžetnih filmova, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Glavni program donosi 28 novih filmova koje je odabrao Jurica Pavičić "po konceptu bez čvrstog koncepta", koji pokazuje da je svijet filma tematski, svjetonazorno i estetski raznolik, rekao je Igor Mirković, direktor festivala. Program kombinira nepoznate filmove i zvučna imena ovogodišnje svjetske festivalske scene i to je uvid u šarolikost filmske godine koja je za nama, dodao je. Prikazat će se, među ostalim, tursko-bosanski "Bilo jednom u Anadoliji" Nurija Bilgea Ceylana, irski filmovi "Čuvar" Johna Michaela McDonagha i "Šake" Iana Palmera, hrvatski "Fleke" Alda Tardozzija te "Koko i duhovi" Danijela Kušana, njemački "Pina" Wima Wendersa, mađarski "Torinski konj" Bele Tarra, belgijski "Dječak s biciklom" braće Dardenne, srpski "Jedna žena–jedno stoljeće" Želimira Žilnika te dvije ekranizacije popularnih romana, bugarsko-britanski "Misija London" Dimitra Mitovskog i japanski "Norveška šuma" Anha Hunga Trana. Festival otvara španjolski film "Posljednji cirkus" Alexa de la Iglesie, a zatvara ga "Savršen osjećaj" člana ovogodišnjeg žirija, škotskog redatelja Davida Mackenzieja.
DUBROVNIK - Dopunom zakona o osnivanju sveučilišta u Dubrovniku otvorila se mogućnost da sveučilište proširi svoja znanstvena i stručna istraživanja i uvede nove obrazovne studije, rekao je danas rektor dubrovačkog sveučilišta Mateo Milković. "Vjerujemo da ćemo se sa Zavodom za maslinarstvo i južne kulture dogovoriti o organizaciji novog instituta za maslinarstvo i južne kulture koji bi i službeno od 1. listopada postao sastavnicom dubrovačkog sveučilišta", kazao je rektor Milković. Dopunom zakona stekli su se i uvjeti da se može pristupiti izgradnji studentskog doma na dijelu prostora negdašnje Stanice za južne kulture. "Osnivanjem instituta za maslinarstvo i južne kulture omogućuje se izrada projektne dokumentacije za građevnu i lokacijsku dozvolu za izgradnju studentskog doma na dijelu prostora bivše ustanove - Stanice za južne kulture", kazao je Milković. Dodao je kako se očekuje da će se do ljeta 2012. izraditi projektna dokumentacija i pribaviti potrebne dozvole, a do kraja te godine raspisati i natječaj za gradnju studentskog doma, za što već postoji idejno rješenje.