"Sastanci izvršne vlasti s pravosudnom vlašću i državnim odvjetnikom o pitanjima koja se tiču tajnih istraga nisu dobri, nisu dobra poruka za javnost i predstavljaju ustvari miješanje izvršne vlasti u pravosudnu vlast. Toga svaka vlast treba biti svjesna", kazao je Milanović novinarima u Hrvatskom saboru.
Naglasio je da osobno, da je na mjestu predsjednice vlade, nikada ne bi tražio sastanak s glavnim državnim odvjetnikom u predmetu koji je tajan i "vrlo delikatan", o kojemu javnost zna samo iz medija, odnosno ono što je "netko pustio u novine".
"Da sam na mjestu predsjednice vlade razgovarao bih s mađarskom stranom o odnosima Ine i MOL-a. To je, doduše, trebalo napraviti puno ranije, kada je za to bilo vremena, ali u velikom hladnom svijetu kada se ugovori potpišu onda se oni moraju poštivati i za njih odgovornost preuzeti", rekao je Milanović.
Novinari su ga pitali i kako gleda na moguću situaciju da tehnička vlada potpiše pristupni ugovor o ulasku Hrvatske u EU, sukladno tvrdnji premijerke Kosor da će taj ugovor sigurno potpisati ona.
Milanović je, odgovarajući, apelirao da se tema potpisivanja ugovora svede u realne okvire, odnosno postojeću praksu, pravila i kriterije koji vrijede u EU.
"To uopće ne bi trebala biti tema u Hrvatskoj", rekao je, napominjući da će ugovor, u skladu s dominantnom, isključivom europskom praksom, svakako potpisati veći broj ljudi, odnosno nositelja najviše državne vlasti.
Praksa je u EU, dodao je, da suvereni, dakle predsjednici država te kraljevi i kraljice, pravo na potpisivanje ugovora prenose na predsjednike država, premijere, ministre vanjskih poslova, dakle veći broj ljudi, kao što je, istaknuo je, bio slučaj 1995. te kod proširenja Unije 2004. i 2007.
"To je činjenica i svatko tko to želi treba pogledati službeni glasnik EU i Europskih zajednica pa da vidi kako to izgleda", rekao je Milanović, ocijenivši problematiziranje potpisnika ugovora kao "potpuno nametnutu i pogrešnu temu".
"Bio bih najsretniji kada bi se to moglo potpisati već danas, ali do toga će očito proteći još jedan dobar broj mjeseci", kazao je.
Kao realan datum potpisivanja ugovora naveo je, u najboljem slučaju, kraj studenoga ili početak prosinca. Od tada, naglasio je, počinju teči i rokovi za održavanje referenduma o ulasku Hrvatske u EU, a što znači da bi izbori, ne održe li se prije toga, na što SDP poziva, bili u siječnju ili veljači iduće godine.
"To ne bi bilo dobro i ugrozilo bi atmosferu referenduma koja bi trebala biti zdrava atmosfera, nakon izbora. Izbori nakon ljeta, deseti mjesec, mislim da to nikome ne smeta, mislim da svatko tko je uvjeren da je radio dobar posao, a vlada u to vjeruje, ima adute da izađe na izbore, da bismo onda potpisivanju ugovora kao tehničkom činu te referendumu pristupili u jednoj zdravijoj atmosferi", poručio je Milanović.