Koalicija udruga izbjeglih Srba pismo će predati s molbom da ga diplomati proslijede šefovima svojih država i vlada te ministrima vanjskih poslova, a na slanje otvorenog pisma potaknula ih je odluka Europske komisije da predloži Europskom vijeću zatvaranje pregovora o pristupanju Hrvatske EU kako bi Hrvatska postala članica EU 1. srpnja 2013. godine, navode udruge izbjeglih Srba.
U pismu Koalicije ističe se da je "oko 500 tisuća Srba izbjeglih i prognanih iz Republike Hrvatske i preko 100 tisuća građana Srbije, koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Republici Hrvatskoj", razočarano stajalištem predsjednika EK Josea Manuela Barrosa da je Hrvatska ispunila sve kriterije i da je spremna ići naprijed.
"To nije točno. U Republici Hrvatskoj je na djelu diskriminatorska politika prema Srbima i u zakonodavstvu i u praksi. U Republici Hrvatskoj još nije uspostavljeno neovisno, nepristrano i učinkovito pravosuđe", stoji u pismu.
Dodaje se da je stručni tim 104 izbjegličke udruge izradio Izvješće o neispunjavanju 12 zahtjeva Srba izbjeglih i prognanih iz Republike Hrvatske te se podsjeća da su ti zahtjevi sadržani u Peticiji izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske koju je, kako se navodi, svojim potpisom dosad poduprlo više od 70 tisuća oštećenih građana.
Predstavnici izbjeglih Srba iz Hrvatske poslali su početkom ožujka predsjednici srbijanskog parlamenta Slavici Đukić-Dejanović prijedlog rezolucije o pravima izbjeglica i presliku 45 tisuća potpisa potpore peticiji kojim se želi spriječiti da Hrvatska postane članica Europske unije prije nego što ispuni njihove zahtjeve.
Među ostalim, izbjeglice traže povrat pokretnina i nekretnina, obnovu imovine uništene u ratu, naknadu za uništene, oštećene i nestale pokretnine i nekretnine, povrat oduzetih stanarskih prava ili pravednu naknadu bez uvjetovanja i ograničenja.
Potpisnici također traže isplatu zaostalih mirovina i priznanje radnog staža, reviziju presuda za ratne zločine donesene u odsutnosti okrivljenika te, kako se navodi, "pošteno i ujednačeno procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja".