Predsjednik HAZU Zvonko Kusić ocijenio je kako su u nas pedagogija i učiteljstvo bili zanemareni zadnjih dvadesetak godina te istaknuo kako smo dopustili da to časno i uzvišeno zanimanje dođe na marginu.
Po njegovim riječima Akademija je bila vrlo aktivna u pitanju reforme obrazovanja jer je u tom području, napomenuo je, upravo i bila najaktivnija njezina djelatnost.
"Imali smo niz pokušaja reformi školskoga sustava", rekao je dodavši kako je bilo previše lutanja, kontroverza i kopiranja susjednih zemalja.
Kusić smatra kako bi se hrvatski školski sustav trebao ugledati na sustave srednjoeuropskih zemalja kao što su Slovenija, Mađarska, Austrija i Njemačka.
Istaknuo je kako treba učvrstiti temeljeno, odnosno bazično obrazovanje u prirodoslovlju te dodao kako ne bi trebalo zajednički povezivati više predmeta u jedan. "Umjesto zajedničkoga prirodoslovlja treba pojedinačno predavati fiziku, kemiju i biologiju", rekao je Kusić.
Predsjednik Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Nevio Šetić smatra kako je povijest HPKZ-a i povijest pedagogije našega društva. "Treba stvoriti svijest i snagu o zajedništvu jer u obrazovanju nam nisu potrebne nikakve podjele", rekao je dodavši kako je obrazovanje snaga za bolji standard.
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs ocijenio je kako se problematika obrazovanja ne može riješiti u jednom trenutku.
Istaknuvši kako je obrazovanje proces Fuchs je rekao kako Hrvatska sad kad je na pragu ulaska u EU mora razmišljati o prilagodbi sadašnjih i budućih generacija budućim potrebama i ulogama gospodarstva i tržišta rada.
Trebali bismo pronalaziti više odgovora na pitanje kako riješiti pojedine probleme u obrazovanju, a manje tražiti odgovore na pitanje zašto je to tako, rekao je Fuchs.
Akademik Slaven Barišić istaknuo je kako Akademijin Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima djeluje, bez obzira koja je politička opcija na vlasti u skladu s općim nacionalnim interesom.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar Vlado Šakić istaknuo je kako su vrijednosti temelj društvenih norma te dodao kako više istraživanja pokazuju da hrvatska mladež kao glavne vrijednosti ističe zdravlje i prijateljstvo. Novac i razonoda, unatoč medijskim napisima, ipak su im na zadnjem mjestu, rekao je Šakić.
Na kraju današnjeg skupa očekuje se zajednička izjava sudionika o budućem razvoju hrvatskog školstva.