Na Drugom vatikanskom koncilu Joseph Ratzinger sudjeluje kao teološki savjetnik njemačkog kardinala Josefa Fringsa. Imao je sličnu životnu priču kao i dr. Tomislav Janko Šagi Bunić, koji je bio osobni savjetnik zagrebačkog nadbiskupa kardinala dr. Franje Šepera te su se dvojica mladih teologa često susretala i vodila žive razgovore. Njihovo plodonosno prijateljstvo trajalo je sve do smrti o. Šagija Bunića 1999., stoji na početku kronološkog pregleda "Joseph Ratzinger i Hrvati" objavljenog na Internetskoj stranici www.papa.hr. Godine 1972. pokrenuo je časopis Communio, a jedan od članova uredništva bio je i Adalbert Rebić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Joseph Ratzinger je 1977. imenovan biskupom, nadbiskupom Muenchena i Freisinga te pred kraj godine i kardinalom. Ono što je učinio za veliku hrvatsku zajednicu koja živi na tim prostorima trajno je utjecalo na život Hrvata u Bavarskoj. Nadbiskupija, na čijem je čelu bio kardinal Ratzinger, u samom središtu Muenchena darovala im je pastoralni dom, koji je i danas kulturno i vjersko središte minhenskih Hrvata.
Kapelicu i prostore Hrvatskog doma 1980. osobno je blagoslovio nadbiskup Ratzinger te im darovao i prvi namještaj u novoj kući, vitrinu i osobni radni stol. Godinu dana kasnije, 1981., postao je pročelnikom Kongregacije za nauk vjere naslijedivši zagrebačkog nadbiskupa Franju Šepera, a već 1982. je odstupio s pastoralne službe nadbiskupa i iste godine posjetio Zagreb. Njegov dolazak na sprovod svojeg prethodnika, izraz je njegove iskrene zahvalnosti ne samo kardinalu Šeperu nego i narodu iz kojeg je potekao, njegovoj domovini i Crkvi.
Kardinal Ratzinger trinaest je godina zaredom, od 1989. do 2002., gostovao u restoranu Opatija u Regensburgu u Njemačkoj. Restoran je vodila hrvatska obitelj Lukač koja svjedoči kako je riječ o iznimno skromnom, srdačnom i blagom čovjeku.
Godine 1998., povodom spomendana Stepinčeve smrti u Papinskom zavodu sv. Jeronima, kardinal Ratzinger održao je jednu od najglasovitijih propovijedi o mučeniku Stepincu. U njoj je u liku neimenovanog Hrvata iz Danteove Božanstvene komedije, koji promatra Kristovo lice na Veronikinu rupcu, prepoznao upravo kardinala Stepinca. Nazvao ga je "Božjim odvjetnikom" koji se "uime savjesti suprotstavio vladajućoj gomili".
Godine 2001. održan je simpozij povodom 20. obljetnice smrti kardinala Šepera. Prvi dio simpozija održan je u Zagrebu od 6. do 8. studenog. Tom je prigodom kardinal Ratzinger s hrvatskim biskupima predvodio misno slavlje te hodočastio u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, gdje je posjetio i karmelićanski samostan. Rimski dio simpozija održan je 29. i 30. studenog, a njegov je glavni moderator bio upravo kardinal Ratzinger.
Zbornik radova Šeper – Veritatem facientes in caritate predstavljen je 6. studenog 2003. u vatikanskom Domu sv. Marte. Vatikansko predstavljanje zbornika na početku Zahvalnoga hrvatskoga hodočašća u Rim priredile su Kongregacija za nauk vjere i Zagrebačka nadbiskupija. Na predstavljanju su govorili kardinal Joseph Ratzinger, prefekt Kongregacije za nauk vjere, Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, tajnik Kongregacije za nauk vjere mons. Angelo Amato, urednik zbornika prof. dr. sc. Željko Tanjić, a prisustvovali su brojni djelatnici i uglednici.