Film "Surogat" Dušana Vukotića (1927. -1998.) bio je prvi Oskar u povijesti Američke filmske akademije dodijeljen neameričkom animiranom filmu, a pobijedio je jaku konkurenciju - velika filmska studija i slavne autore Walta Disneya i Chucka Jonesa. Nakon toga još su tri hrvatska animirana filma bila nominirana za tu prestižnu nagradu, "Igra" Dušana Vukotića iz 1963. , "Tup Tup" Nedeljka Dragića iz 1972. i "Dream Doll" Zlatko Grgića i Boba Godfreya iz 1979.
Kada je 1956. skupina entuzijasta i vizionara osnovala Studio za crtani film trebalo je imati hrabrosti i kreativnosti da bi se u tadašnjim skromnim materijalnim i tehnološkim uvjetima razvila jedna od najpoznatijih svjetskih škola animacije, danas jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih kulturnih brendova, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Originalnost i revolucionarnost zagrebačke animacije ovjenčana je jedinim hrvatskim Oskarom, a tri kasnije nominacije hrvatskih autora animiranih filmova za tu nagradu samo su potvrda trajnog i kontinuiranog uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma, čija se tradicija nastavlja i danas, naglasio je.
Josipović je podsjetio i na razdoblje s početka devedesetih, "kada je Dušanu Vukotiću učinjena nepravda", kada taj veliki umjetnik nije imao mjesto u Zagrebu filmu. Izrazio je uvjerenje da je Vukotić ipak oprostio svima i zahvalio mu na svemu što je napravio za hrvatsku kulturu.
Josipović je uručio Nedeljku Dragiću odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, za osobite zasluge u kulturi i izniman doprinos svjetskoj i hrvatskoj animaciji, a "Zagreb filmu" Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge i doprinos u promociji animacije u Hrvatskoj i svijetu.
Povelju RH primio je ravnatelj "Zagreb filma" Vinko Brešan, pozvavši na pozornicu kao zaslužne neke od predstavnika različitih generacija hrvatskih autora, od Pavla Štaltera, Milana Blažekovića i Zlatka Boureka do Joška Marušića i Krešimira Zimonića, te suprugu DušanaVukotića, Lilu Melitu.
Škola crtanog filma nastala je u zemlji koja je bila izvan hladnoratovskih podjela i jedina je uspjela vizualno i filmski artikulirati egzistencijalističku filozofiju toga vremena, a istodobno ostati duboko humana, ustvrdio je Brešan. Danas nema više podjele svijeta na blokove, no humane poruke koje jasno čitamo iz filmova Zagrebačke škole crtanoga filma trebaju biti temelj na kojem ćemo nastaviti vlastitu tradiciju, istaknuo je.
Jedan od autora iz tog razdoblja, Borivoj Dovniković Bordo, prisjetio se skromne proslave koja je uslijedila nakon dobivanja Oskara u prostorima "Zagreb filma" u Vlaškoj ulici, s obzirom da, rekao je, nitko nije očekivao kako će film iz jedne male zemlje dobiti tu uglednu nagradu. Vukotić je tijekom karijere dobio više od 140 domaćih i inozemnih nagrada i priznanja, a uz talent, u uspjehu mu je pomogla ekstremna marljivost, upornost, temeljitost i samouvjerenost, dodao je.
Dovniković je govorio i o nastanku "Veliki mitinga", prvog hrvatskog umjetničkog crtanog filma, nastalog u radionici karikaturista časopisa "Kerempuh" koji je desetak godina od svog nastanka potaknuo proizvodnju animiranog filma i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije.
Uz "Surogata" iz 1961., večeras je premijerno prikazan dokumentarni film "Pedesetogodišnjak u pubertetu" Biljane Čakić Veselič o tome što se događalo nakon što je 'Oskar' stigao u Zagreb.
U liku profesora Baltazara program je vodio glumac Vid Balog, a na svečanosti su, među ostalima, bili predstavnici Grada Zagreba i Ministarstva kulture.