Nakon ceremonije svečanog dočeka ispred predsjedničke palače Kadriorg u Tallinnu, dvojica predsjednika započela su razgovore susretom u četiri oka, nakon čega će uslijediti i službeni razgovori.
Estonija i Hrvatska razvile su do sada vrlo dobre i prijateljske odnose. Estonija, koja je nakon prijema u EU 2004., zajedno s ostale dvije bivše baltičke sovjetske republike doživjela snažan uzlet svoga gospodarstva i ostvarila dinamičan razvoj, podupire hrvatska nastojanja oko ulaska u EU i želi svojim iskustvom pomoći u korištenju sredstava europskih fondova. Posebnu pomoć nudi u razvoju komunikacijske strategije za dobivanje potpore građana za ulazak zemlje u EU korištenjem pozitivnih iskustava iz vlastite vrlo uspješne kampanje za referendum o ulasku u članstvo.
Estonija nudi i svoja iskustva vezana uz tzv. e-government, sustav vrlo razvijene informatičke povezanosti građana s raznim službama, što omogućava veću učinkovitost i transparentnost cijelog sustava i znatne uštede u organizaciji svih razina vlasti. Ostvarujući međusobnu suradnju u postupku pristupanja NATO-u Estonija je omogućila hrvatskim vojnim časnicima pohađanje tečajeva na Baltičkoj vojnoj akademiji u gradu Tartu.
U robnoj ramjeni, čija je vrijednost 2010. iznosila ukupno 10,8 milijuna eura, Hrvatska u odnosu na Estoniju bilježi dvostruko veći uvoz od izvoza s daljnjom tendencijom uvoznog rasta. Smatra se da prostora za veću gospodarsku suradnju ima u području drvne industrije, turizma, ribarstva i brodarske industrije s obzirom da je estonska tvrtka Tallink vlasnik najveće flote putničkih brodova na Baltiku.
Estonija, zemlja s razmjerno malim brojem stanovnika (1,3 milijuna), postala je brzim razvojem tržišnog gospodarstva u kratko vrijeme jednim od baltičkih tigrova s visokim stopama rasta. Potom ju punom snagom 2009. pogodila jaka gospodarska kriza uz rekordni pad gospodarstva od 14 posto. Zemlja se, međutim, uz iznimne mjere štednje brzo oporavila i već od 2010. ponovo počela bilježiti rast koji se ove godine očekuje na razini od 3,9 posto. Estonija je od 1. siječnja ove godine uvela i zajedničku europsku valutu, postavši uz Slovačku i Sloveniju treća bivša komunistička zemlja u zoni eura. Tom prilikom prikupljene novčanice estonske krune, koje su izišle iz opticaja, izrezane su i stlačene te su ove zime poslužile kao gorivo za toplanu grijući tako pojedine gradske četvrti Tallinna. Estonska prijestolnica ove je godine, zajedno s finskim gradom Turku, europska prijestolnica kulture, a njezin Stari grad upisan je 1997. na popis svjetske kulturne baštine.