BRUXELLES - Postoje realni izgledi da Hrvatska završi pristupne pregovore u lipnju do kraja mađarskog predsjedništva, iako ne treba posve isključiti mogućnost da se formalni završetak obavi i u srpnju na samom početku poljskog predsjedništva, doznaje se iz europskih diplomatskih izvora. Sve potrebne političke odluke za završetak pregovora bit će donesene za vrijeme mađarskog predsjedništva, jedino još postoji mali upitnik hoće li se do kraja lipnja uspjeti obaviti sve tehničke pretpostavke za to i ako se u tome ne uspije onda bi se pregovori i formalno zaključili u srpnju, ali lipanj je još posve moguć, rekao je Hini diplomatski izvor. Povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u srijedu je izjavila novinarima kako je "impresionirana napretkom" koji je Hrvatska ostvarila u izgradnji pravosudnog sustava, to jest u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, od kojeg ovisi završetak pristupnih pregovora. Europska komisija je na svom redovitom tjednom sastanku u srijedu razgovarala o trenutačnom stanju hrvatskih pristupnih pregovora, a povjerenica Reding je rekla kako očekuje da će do konačne ocjene Komisije o hrvatskoj spremnosti za zatvaranje pregovora doći uskoro. Diplomatski izvori ističu da se s ocjenom povjerenice Reding o hrvatskoj spremnosti slaže i njezin kolega zadužen za proširenje Štefan Fuele koji će u četvrtak sudjelovati na sastanku Odbora stalnih predstavnika EU-a (COREPER). Fuele je pozvan na taj sastanak u sklopu priprema za raspravu ministara vanjskih poslova zemalja članica, koji se sastaju u ponedjeljak na redovitom mjesečnom sastanku, a rasprava o Hrvatskoj predviđena je tijekom radne večere. U institucijama EU-a već su počele i neformalne konzultacije o datumu ulaska Hrvatske u punopravno članstvo i za sada se kao najizgledniji datum spominje sredine 2013., navodi diplomatski izvor koji je želio ostati neimenovan. Nakon zaključenja pristupnih pregovora potrebno je pripremiti ugovor o pristupanju, prevesti ga na sve službene jezike i uskladiti pravnu terminologiju. Na nacrtu pristupnog ugovora radi se dulje vrijeme, a za završetak toga posla vjerojatno će trebati još nekoliko mjeseci, što znači da bi do potpisivanja ugovora moglo doći potkraj ove godine. Ako se donese odluka o ulasku u EU sredinom 2013., onda bi zemlje članice imale na raspologanju godinu i pol dana da ratificiraju pristupni ugovor.
ZAGREB - Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz poslao je redovito izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, potvrdio je u srijedu njegov posebni savjetnik Frederick Swinnen. On je u razgovoru za Hinu iz Den Haaga kazao kako se izvješće bavi suradnjom zemalja u regiji, Hrvatske, Srbije i BiH, ali nije želio otkriti ništa o njegovu sadržaju i ocjeni suradnje s Hrvatskom prije 6. lipnja kada će ga tužitelj usmeno iznijeti pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku i kada će biti i objavljeno. Uoči podnošenja izvješća Brammertz je bio 4. svibnja u posjetu Zagrebu gdje je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o hrvatskoj suradnji s uredom haaškoga tužiteljstva, a susrete je iskoristio i kako bi vladi prenio svoje stajalište o reakcijama na nedavnu presudu trojici hrvatskih generala. Haaški je sud 15. travnja nepravomoćno proglasio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivima za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje i osudio ih na 24 odnosno 18 godina zatvora dok je generala Ivana Čermaka oslobodio krivnje i pustio na slobodu. Jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23. - Pravosuđe i temeljna prava u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU je ocjena pune suradnje s Haaškim sudom.
ZAGREB - Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Frano Matušić i članovi odbora primili su u srijedu u Zagrebu izaslanstvo Odbora za europske poslove zastupničkog doma češkog parlamenta, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Predsjednik češkog parlamentarnog odbora Jan Bauer rekao je da je Češka ovim posjetom u presudnom trenutku za Hrvatsku željela još jednom potvrditi privrženost hrvatskim težnjama za članstvom u Uniji, iskazati potporu završetku pregovora i ponuditi svoje partnerstvo Hrvatskoj u EU-u, stoji u priopćenju. Bauer je iskazao zadovoljstvo susretom sa češkom manjinom u Daruvaru u utorak, kao i sadržajnim boravkom u Hrvatskoj koje očekuje češku delegaciju u iduća dva dana. Prema priopćenju, Matušić je istaknuo da dvije zemlje njeguju tradicionalno izvanredne odnose i izrazio uvjerenje da će i u skoroj budućnosti u europskoj obitelji graditi odnose u obostranom interesu. Naglasio je da je Hrvatska u posljednjoj etapi pristupnih pregovora, da se nada zaključenju pregovora u lipnju nakon čega slijedi potpisivanje Pristupnog ugovora te je uputio zamolbu češkom parlamentu za što bržom ratifikacijom ugovora, stoji u priopćenju Hrvatskog sabora.
BEOGRAD - Ravnatelj Uprave za probaciju i potporu žrtvama i svjedocima hrvatskog ministarstva pravosuđa Saša Rajić razgovarao je u četvrtak u Beogradu sa svojim srbijanskim kolegom Milanom Obradovićem, priopćeno je iz Uprave za izvršenje kaznenih sankcija srbijanskog ministarstva pravosuđa. Na sastanku se razgovaralo o oblicima unaprjeđenja buduće suradnje, osobito na području probacije koja predviđa da osuđenici za lakša kaznena djela mogu zatvorsku kaznu odrađivati kroz mjere režima nadzirane slobode. Kako je priopćeno, glavna tema razgovora bile su alternativne sankcije, s posebnim osvrtom na izvršenje kazne zatvora bez napuštanja prostorija u kojima osuđeni stanuje uz elektronički nadzor. Prva osuda na kućni pritvor, koja predviđa da osuđenik mora nositi narukvicu s odašiljačem za elektronički nadzor, počela se u Srbiji provoditi početkom siječnja. Kaznena mjera tzv. kućnog pritvora s elektroničkim nadzorom u Srbiji je na snagu stupila u listopadu 2010., ali je bilo potrebno da prve sudske odluke kojima je predviđen takav oblik izvršenja postanu pravomoćne.
BEOGRAD - Potpredsjednik srbijanske vlade i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u srijedu kako je podjela jedno od mogućih rješenja problema statusa Kosova te ocijenio da su međunarodni odnosi takvi da nije moguće da Kosovo ostane u sastavu Srbije. Dačić je, gostujući na radiju B92, naveo kako nije realno da Kosovo ostane u sastavu Srbije, te pozvao stranke koje kritiziraju prijedlog o podjeli Kosova da iznesu svoje prijedloge za rješavanje tog pitanja. ''Siguran sam da i građani Srbije znaju da je podjela Kosova realno rješenje. Za stolom u vladi se, međutim, nije o tome raspravljalo", rekao je Dačić. Dodao je kako je teško očekivati da će neki srbijanski političar govoriti o priznanju Kosova jer je cilj države sačuvati ga. U razgovoru za prištinski list na albanskom ''Zeri'', objavljen u nedjelju, Dačić je podjelu ocijenio pragmatičnim rješenjem, u kojem bi se kosovski Srbi pridružili Srbiji, dok bi se ostali dio odvojio od Srbije. ''To je moje mišljenje, iako se ono ne sviđa ni Beogradu ni Prištini. Ali ja sam realan političar i ne vidim drugo rješenje'', kazao je Dačić za prištinski list te dodao kako će, u drugom slučaju, uz aktualni ''sterilni'' dijalog Beograda i Prištine biti potrebne ''godine i čak desetljeća i neće se ništa postići''.
NEW YORK/PARIZ - Dominique Strauss-Kahn pod sve je većim pritiskom da odstupi s dužnosti čelnika MMF-a nakon uhićenja i pritvora u New Yorku pod optužbom za pokušaj silovanja. Uhićenje, koje mu je već umanjilo šanse na idućim predsjedničkim izborima u Francuskoj, također je otvorilo pitanje budućnosti MMF-a. Zemlje u razvoju, naime, već su dovele u pitanje pravo Europe da zadrži čelno mjesto te međunarodne financijske institucije. Sjedinjene Države, najveći dioničar MMF-a, objavile su da Strauss-Kahn ne može voditi MMF iz zatvorske ćelije, bez obzira kako će završiti slučaj navodnog pokušaja silovanja spremačice u luksuznom hotelu u New Yorku. "Ne mogu komentirati slučaj, ali očito je da nije u poziciji da nastavi voditi MMF", rekao je američki ministar financija Timothy Geithner. Kina, Brazil i Južnoafrička Republika doveli su u pitanje pravo Europe na čelno mjesto MMF-a, no Europljani ističu kako je razumno da zadrže tu poziciju u vrijeme dok MMF pomaže u smirivanju krize eurozone.
LJUBLJANA - Direktor ruske tvrtke Gazproma Aleksej Miller sastao se u srijedu u Ljubljani sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom.
Susret nije bio najavljen, a uslijedio je nakon posjeta slovenskog predsjednika Danila Tuerka Moskvi u petak prošli tjedan, gdje je s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, među ostalim, razgovarao i o projektu plinovoda Južni tok. Ured premijera Pahora objavio je nakon sastanka s Millerom, kojemu je nazočila i ministrica gospodarstva Darja Radič, da je Miller ustvrdio kako pripreme za gradnju Južnog toka, koji bi mimo Ukrajine ruski plin transportirao u zapadnu Europu, teku normalno i da će projekt završiti u planiranu roku, odnosno do kraja 2015. Studija o trasi plinovoda po Millerovim bi jamstvima trebala biti predstavljena u kolovozu ove godine. Više pojedinosti o tome Gazprom namjerava objaviti 25. svibnja u Bruxellesu, a cjelovit projekt predstavit će sa svim pojedinostima u Amsterdamu na predstavljanju u rujnu ove godine, objavili su slovenski mediji. Pahor je i u ovoj prigodi direktoru ruske tvrtke istaknuo važnost koju Slovenija pridaje projektu gradnje novoga plinovoda, istaknuvši da treba diverzificirati izvore i transportne tokove kojima ruski plin dolazi u Europu.
DUBLIN - Britanska kraljica Elizabeta u srijedu se upustila u jedan od najsmionijih diplomatskih pothvata tijekom svoje vladavine kad je odlučila posjetiti irski stadion Croke Park, poprište pokolja Iraca koji su počinili britanski vojnici. U gesti koja je pokazala koliko su uznapredovali odnosi između dvaju bivših neprijatelja, kraljicu su u Croke Park doveli preko Hoganove tribine, nazvane po igraču ubijenu na "krvavu nedjelju" prije gotovo stotinu godina. Susrela se s igračima, popričala o irskom športu, a za nju je priređen mimohod limene glazbe i tradicionalni ples, iako su sjedala širom golemog stadiona zjapila prazna zbog jakih mjera sigurnosti kojima je okružena kraljica. Tijekom četverodnevnog posjeta, prvog koji je poduzeo ijedan britanski monarh otkako je Irska stekla neovisnost od Velike Britanije 1921., kraljica je dobila pohvale za iskazivanje odlučnosti da iskaže stajalište prema krvavoj prošlosti i ponudi snažne geste pomirenja. "To će pomoći da se cijela ta priča privede kraju i sad je pravi trenutak za to", rekao je uoči kraljičina dolaska zaposlenik lokala nedaleko od parka Croke Phil Dolwer (32). Park Croke u Dublinu, mjesto posjeta britanske kraljice Elizabete II. u srijedu, drugog dana povijesnog posjeta Irskoj, bio je 1920. poprište pokolja britanskih snaga nad civilima i označio je prekretnicu u irskome ratu za neovisnost od britanske vlasti.
AMAN - Tenkovi i u srijedu, četvrti dan zaredom, granatiraju sirijski granični grad Tel Kelah u pokušaju da suzbiju prosvjede protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, dok raste pritisak Zapada za prekid nasilja nad prosvjednicima. Vojnici su ušli u Tel Kalah, dan pošto su prosvjednici zatražili "svrgavanje režima", što je bio slogan sličnih pobuna u kojima su svrgnuti arapski čelnici u Egiptu i Tunisu, te poljuljana vladavina ostalih diljem Srednjega istoka. Asad je u zadnje tri godine djelomice rehabilitiran na Zapadu, ali su SAD i EU osudili uporabu sile protiv prosvjednika i upozorili da planiraju nove mjere pošto su uveli sankcije protiv vodećih sirijskih dužnosnika. Udruge za zaštitu ljudskih prava navode da je u okršajima vojske i prosvjednika dosad ubijeno 700 civila, no vlasti za nasilje optužuju oružane skupine pod utjecajem islamista i inozemstva te tvrde da je poginulo više od 120 vojnika i policajaca.
JALALABAD - Bombaš samoubojica ubio je u srijedu 13 i ranio najmanje 20 osoba u napadu na autobus koji je prevozio policijske kadete na istoku Afganistana, objavio je glasnogovornik lokalne vlade. Ahmadzia Abdulzai, glasnogovornik vlade pokrajine Nangarhar, rekao je da se bombaš zabio automobilom punim eksploziva u autobus s polaznicima policijske škole u gradu Jalalabadu. Afganistanske i strane vojne snage, kao i vladini dužnosnici, česte su mete napada pobunjenika u Afganistanu.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je u srijedu sustave praznika i mirovina u zemljama južne Europe, koje drži preizdašnima. "U zemljama poput Grčke, Španjolske, Portugala ne treba odlaziti u mirovinu ranije nego u Njemačkoj, važno je da svi poduzmu jednake napore", rekla je Merkel u utorak navečer tijekom manifestacije svoje konzervativne Kršćansko demokratske unije (CDU) u malom gradu Meschedeu, na zapadu zemlje. "Ne možemo imati zajedničku monetu, a neki puno praznika, a drugi vrlo malo, dugoročno to neće ići", dodala je Merkel. Glasnogovornik vlade neizravno je potvrdio njezine izjave na redovnoj konferenciji za novinare u srijedu. Christoph Steegmans je podsjetio da je usklađenje dobi umirovljenja jedna od reformi u "paktu za euro" koji su europski čelnici dogovorili krajem ožujka i koji treba pridonijeti jačanju konkurentnosti nekih zemalja da se ublaži neravnoteža u eurozoni. Oporba je odmah kritizirala kancelarkine izjave. "Kada govorimo o socijalnoj i gospodarskoj usklađenosti, treba zaboraviti faze i predrasude", odmah je reagirao čelnik ekologa u Europskom parlamentu Daniel Cohn-Bendit. Čelnik njemačkih socijaldemokrata Sigmar Gabriel je optužio kancelarku Merkel da "potpiruje antieuropske osjećaje". Njemačka je podržala pružanje pomoći Grčkoj, Irskoj i nedavno Portugalu.
RIM - Papa Benedikt XVI. rekao je u srijedu da kineske komunističke vlasti pritišću vjernike koji žele biti odani Vatikanu i pozvao vjernike da mole kako bi kineski katolici smogli snage oduprijeti se pritiscima. "Znamo da među našom braćom biskupima ima onih koji trpe i pod pritiskom su", rekao je Papa na tjednoj audijenciji i poručio: "Molitvom možemo pomoći da Crkva u Kini ostane jedinstvena, sveta i katolička". Kina ne priznaje autoritet Pape i odbija uspostaviti službene odnose s Vatikanom sve dok Sveta Stolica ne prekine veze s Tajvanom, otokom koji matična Kina drži svojim odmetnutim teritorijem. Između 8 i 12 milijuna kineskih katolika podijeljeno je stoga između državne kineske crkve koja imenuje biskupe bez pristanka Vatikana te crkve odane Vatikanu, koja djeluje skriveno. Kina je u studenome imenovala biskupa bez Papina odobrenja što je Vatikan nazvao "bolnom ranom" za dijalog Svete Stolice i Pekinga te je pozvao biskupe neka ne dopuste da budu manipulirani.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. primio je u srijedu novog čelnika Arapske lige izabranog prije dva dana, egipatskog ministra vanjskih poslova Nabila Elarabija, objavio je Vatikan. Elarabijev susret s Papom, koji je slijedio nakon razgovora s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama monsignorom Dominiqueom Mamberijem, odvijao se u sklopu Papine opće tjedne audijencije na trgu sv. Petra. Nakon susreta nije objavljeno priopćenje. Pretpostavlja se da su teme razgovora bile revolucije u arapskom svijetu, rat u Libiji i položaj kršćanskih manjina u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Taj posjet se zbiva u trenutku kada je Sveta Stolica zabrinuta za sudbinu tih manjina, koje žive dva tisućljeća u tim zemljama. Napetosti između koptskih kršćana i nekih muslimanskih skupina posebno su izražene u Egiptu. Benedikt XVI. se u nekoliko navrata zauzimao za prekid neprijateljstva u Libiji. U nedjelju je ponovno naglasio da bi pregovori i dijalog trebali prevagnuti nad nasiljem. U nedjelju je Benedikt XVI. prvi put govorio o Siriji i zauzeo se za slogu i jedinstvo u toj zemlji.
EDINBURGH - Čelnik pronezavisne Škotske nacionalne stranke (SNP) Alex Salmond u srijedu je poručio da bi Škotska u odnosu na Veliku Britaniju trebala uživati veću financijsku autonomiju te imati veću težinu u europskim poslovima. Njegov SNP odnio je početkom mjeseca premoćnu pobjedu u škotskom parlamentu, osvojivši 69 od 129 mjesta. Sada predvodi prvu većinsku vladu od kada je Škotska 1999. od Londona dobila neke ovlasti. Salmond, bivši ekonomist, čini pritisak na britansku vladu kako bi Škotska, s pet milijuna stanovnika, dobila još veće ovlasti. Trenutno se u parlamentu u Londonu nalazi na čitanju Škotski zakon. Salmond za Škotsku traži pravo mijenjanja korporativnog poreza, pristup prihodima od 'offshore' projekata vezanih uz obnovljivu energiju te pravo da troši poreze koje bi prikupila uvođenjem minimalne cijene na alkohol. Također traži škotski radiotelevizijski digitalni kanal i veći utjecaj u tijelima Europske unije.