"Svaki šesti ispitanik bio je izložen nekom obliku korupcije u državnim službama u godini dana koja je prethodila istraživanju", a postotak korumpiranosti pojedinih društava kreće se od 6,2 posto u Makedoniji do 20,7 posto u BiH, stoji u izvješću UNODC-a, provedenom još u Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, i Srbiji.
Hrvatska je na trećem mjestu s postotkom zabilježene korupcije od 11,2 posto, iza Albanije s 19,3 posto, a ispred Kosova (11,1 posto), Crne Gore (9,7 posto) i Srbije (9,3 posto).
Istraživanje je provedeno na 28 tisuća građana, koji su korupciju ukupno ocijenili trećim najvećim problemom u svojim društvima - iza nezaposlenosti i siromaštva, ali ispred sigurnosti i obrazovanosti. Samo je 1,5 posto ispitanih prijavilo vlastima da su davali mito zato što ih 30 posto smatra da "nikoga nije briga", 22 posto da je to "uobičajena praksa", a 18 posto da je riječ o "znaku zahvalnosti" i "pozitivnoj praksi". Neprijavljivanje korupcije u izvješću je istaknuto kao osobito zabrinjavajuća okolnost.
No, ako je u Makedoniji najmanje korupcije, građani te zemlje plaćaju najveće mito - čak 1212 eura u jednoj godini. Idući su Crnogorci koji su plaćali u prosjeku 470 eura, a i tu je Hrvatska na trećem mjestu, budući da su njezini stanovnici za dobivanje neke usluge "ispod stola" davali u prosjeku 410 eura. U BiH je prosječna cijena korupcije 222 eura, na Kosovu 174 i u Albaniji 103 eura.
No, upozorava UNODC, to su samo nominalni iznosi, dok se pri ocjeni korumpiranosti usluga i cijene podmićivanja u obzir moraju uzeti mnogi parametri, od visine prosječne zarade, jer se iznos mita kreće od 14 do čak 144 posto prosječne plaće, do učestalosti plaćanja mita koja se kreće u rasponu od četiri do deset puta na godinu.
Po istraživanju, najkorumpiraniji ljudi u ovom dijelu svijeta su liječnici, kojima je mito dalo 57 posto obuhvaćenih istraživanjem. Na drugom su mjestu, iako ih je gotovo 20 posto manje korumpiranih nego liječnika, policajci, kojih je mito dobilo 35 posto, a slijede ih bolničari/medicinske sestre među kojima je korupciji sklon svaki treći. Mito je ponudilo 43 posto ispitanika, a u 45 posto slučajeva ga je izravno ili neizravno zatražila osoba koja pruža uslugu.
"Rezultati izvješća daju nam stvarnu sliku stanja na terenu, što je ključno za vlasti, s kojima zajednički radimo na suzbijanju korupcije na svim razinama", izjavio je, kako se navodi u izvješću, izvršni direktor UNODC-a Juri Fedotov, koji je napore zemalja jugoistočne Europe u borbi protiv korupcije ocijenio "pohvalnim".
U izvješću se navodi i izjava europskog povjerenika za proširenje Štefana Fuelea, koji ističe kako Europska komisije vrlo pozorno prati taj problem i pridaje mu veliko značenje, jer je "nesumnjivo riječ o jednom od najvažnijih mjerila za procjenu zemlje kadidata ili mogućeg kandidata (za članstvo u EU)".
U ovom trenutku jedino je Hrvatska u službenim pregovorima za članstvo u EU, koji su pri samom završetku.