Negativan učinak za državu, ako se na referendumu odbaci novi zakon o mirovinskom osiguranju, bio bi oko 300 milijuna eura, a samo troškovi viših kamata za financiranje postojećeg državnog duga povećali bi se za 30 milijuna eura godišnje zbog očekivanog pada kreditnog rejtinga, upozorio je Pahor.
Odgovarajući na zastupnička pitanja predstavnika oporbenih stranaka koji su protiv reforme mirovinskog sustava, Pahor je rekao da mu "intuicija" govori kako će reforma biti prihvaćena, iako do sada objavljene ankete govore suprotno.
Glavni razlog za reformu mirovinskog sustava i produžavanje radnog i životnog vijeka za umirovljenje nije u stanju javnih financija nego u demografskim trendovima prema kojima sve manje zaposlenih iz doprinosa uzdržava sve više umirovljenika te je zato reforma nužna, a provode je i druge europske države, istaknuo je Pahor.
Više je članova Slovenske demokratske stranke (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, navelo u raspravi da vlada za mirovinsku reformu ne pruža valjane argumente, te da bi politikom investicija i smanjenja broja nezaposlenih postigla mnogo bolje financijske učinke nego "štednjom na račun umirovljenika".
Zastupnik SDS-a Zvonko Černač postavio je vladi pitanje zašto Slovenija sudjeluje u mehanizmima za pomoć Grčkoj, Irskoj i Portugalu, čiji građani, po njegovim riječima, "imaju bitno više plaće i mirovine od slovenskih".
Zašto slovenska vlada prilikom prihvaćanja europskih mehanizama za pomoć tim zemljama nije predlagala mjeru isključenja iz euro-zone onih članica koje nemaju stabilne i održive javne financije, pitao je zastupnik najjače oporbene stranke.
Černač je ustvrdio da je Pahorova vlada za Grčku obećala 400 milijuna eura kredita, te još više od 2 milijarde eura bankovnih jamstava u okviru europskog mehanizma za stabilnost eura, te da na taj način slovenski porezni platiše i umirovljenici financiraju zemlje u kojima je standard radnika i umirovljenika viši.