Odmah na početku rasprave o predloženom zakonu Mlakar je istaknuo da se vlada suglasila s prijedlogom Odbora kako bi se u dva čitanja mogli ispraviti eventualni nedostatci, posljedica čega bi, kazao je, trebao biti zakonski tekst koji će zadovoljiti sve izrečeno u raspravi.
Naglasio je da predloženi zakon ne regulira postupak razrješenja neposredno izabranih lokalnih i regionalnih čelnika (načelnika, gradonačelnika, gradonačelnika Zagreba i župana).
Najavio je da će vlada izraditi poseban prijedlog zakona koji će regulirati postupak opoziva neposredno izabranih čelnika, a da su do tada na snazi odredbe Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Zakon o referendumu regulirao bi, pak, tzv. lokalni referendum, na način da bi zahtjev za raspisivanjem referenduma podnosila jedna trećina vijećnika u općinskom ili gradskom vijeću, odnosno gradskoj ili županijskoj skupštini, dok bi o raspisivanju referenduma odlučivala natpolovična većina u predstavničkom tijelu.
Prijedlog novoga zakona o referendumu usklađuje se s prošlogodišnjim promjenama Ustava, kojima je određeno da hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske na referendum izlaze u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima žive.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima na referendum bi izlazili i hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj, ali se na dan održavanja referenduma zateknu izvan domovine.
Predloženi zakon predviđa i da se rok za prikupljanje potpisa građana za raspisivanje državnog referenduma produlji s 15 na 30 dana, broj potrebnih potpisa za raspisivanje državnog referenduma i nadalje bi ostao 10 posto, a na referendumu bi se odlučivalo većinom birača koji su mu pristupili.
Nakon prikupljanja potpisa, svi bi se ti potpisi morali dostaviti organizatoru radi provjere je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom.
U roku tri dana od isteka roka za prikupljanje potpisa organizator mora dostaviti Hrvatskom saboru zahtjev za raspisivanje državnog referenduma, a uz zahtjev dostavlja i sve potpise.
Sabor nakon zaprimanja zahtjeva može u roku 30 dana zatražiti od nadležnog tijela državne uprave da provjeri je li se za raspisivanje izjasnio potreban broj (10 posto) birača, a može u roku 30 dana zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke za njegovo raspisivanje.
Rok za raspisivanje državnog referenduma je 120 dana od dana kada je zahtjev zaprimljen u Sabor.
No, taj rok može biti i duži ako je zatražena provjera i tada je rok 120 dana od dostave obavijesti nadležnog tijela državne uprave, odnosno 120 dana od odluke Ustavnog suda.
Zakonska je novina i da bi se sa šest mjeseci na godinu dana produljio rok u kojemu se može raspisati referendum o istom pitanju.
O prijedlogu novoga zakona o referendumu u prvom čitanju raspravljaju saborski klubovi.