ZAGREB - Hrvatski sabor danas će zasjedanje nastaviti raspravom o prijedlogu novoga zakona o referendumu, kojega bi, sukladno preporuci Odbora za Ustav, ipak trebao raspraviti u redovnoj proceduri, odnosno u dva čitanja. Vlada je Saboru predložila da po hitnom postupku donese novi zakon, po kojemu bi se rok za prikupljanje potpisa građana za raspisivanje referenduma produžio s 15 na 30 dana, broj potrebnih potpisa za raspisivanje državnog referenduma i nadalje bi ostao 10 posto, a na referendumu bi se odlučivalo većinom birača koji su mu pristupili. Nakon prikupljanja potpisa, svi bi se ti potpisi morali dostaviti organizatoru radi provjere je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom. U roku tri dana od isteka roka za prikupljanje potpisa organizator mora dostaviti Hrvatskom saboru zahtjev za raspisivanje državnog referenduma, a uz zahtjev dostavlja i sve potpise. Sabor nakon zaprimanja zahtjeva može u roku 30 dana zatražiti od nadležnog tijela državne uprave da provjeri je li se za raspisivanje izjasnio potreban broj (10 posto) birača, a može u roku 30 dana zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke za njegovo raspisivanje. Rok za raspisivanje državnog referenduma je 120 dana od dana kada je zahtjev zaprimljen u Sabor. No, taj rok može biti i duži ako je zatražena provjera i tada je rok 120 dana od dostave obavijesti nadležnog tijela državne uprave, odnosno 120 dana od odluke Ustavnog suda.
OSIJEK - Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Osijeku je nakon provedene istrage u predmetu "Borovo selo", podignulo optužnicu pred Županijskim sudom u Osijeku protiv petorice hrvatskih državljana zbog ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika te zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Nakon provedene istrage osječko Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv M. M. (1947.), J. J. (1955.), D. R. (1967.) i M. M. (1963.) zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, te protiv J. V. (1959.) zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, izvijestilo je Državno odvjetništvo RH (DORH) na svojim internetskim stranicama. Optužnicom se okrivljene M. M. i J. J. tereti da su 2. svibnja 1991. u Borovu selu, kao pripadnici srpskih paravojnih postrojba - nakon što su u redovitoj ophodnji srpske paravojne postrojbe zarobile policajce Policijske uprave Osijek Z. M. (1959.) i D. K. (1968.) koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne ozljede od vatrenog oružja - bez pružanja neophodne medicinske pomoći vezali ih i zatočili. Zatim su im, protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, prekrili glave dekama te im stavljali bajunet pod vrat i tukli ih letvama, rukama i nogama po tijelu, uslijed čega su trpjeli snažnu bol i zadobili nove tjelesene ozljede. "Neposredno nakon ovog događaja te nakon neuspjelih pregovora o oslobađanju zarobljenih policajaca i pokušaja pripadnika jedinice za posebne namjene da ih oslobode, pri čemu je u središtu Borova sela ubijeno 12 hrvatskih policajaca, a 22 ih je ranjeno - protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava - trećeokrivljeni D. R. je udarao u glavu i prsa teško ranjenog policajca B. C. K. (1965.) te mu iščupao komad mesa iz ranjene ruke, nakon čega je četvrtookrivljeni M. M. zamahivao bajunetom prema njemu a zatim ga zarezao u predjelu desne natkoljenice". Okrivljenog J. V. se tereti da je tijekom dva sata tukao zarobljenog hrvatskog policajca I. K. (1966.) koji je uslijed toga gubio svijest pa ga je polijevao vodom da dođe k svijesti kako bi ga nastavio tući. Protiv prvookrivljenog M. M., koji se nalazi u pritvoru, predloženo je produljenje pritvora zbog posebno teških okolnosti počinjenog djela, dok se ostali okrivljenici nalaze u bijegu i nisu dostupni, navodi DORH.
ZAGREB - Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković (ZV IRB) na izvanrednoj sjednici razmatralo je prijedloge zakona koji reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, a koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo na javnu raspravu, priopćeno je sinoć iz IRB-a. Posebnu pažnju posvetilo je prijedlogu Zakona o znanosti, a nakon provedene rasprave zaključeno je kako Znanstveno vijeće IRB-a podržava ključne smjernice prijedloga Zakona o znanosti. "Ponuđena zakonska rješenja predstavljaju dobar i suvremen temelj za unaprjeđenje sustava znanstvene djelatnosti Republike Hrvatske, i na tragu su pozitivnih rješenja koja su aktualna u razvijenim zemljama Europske unije", navodi u priopćenju predsjednik ZV IRB-a dr. Nevenko Bilić i ravnateljice Instituta dr. Danica Ramljak. Istodobno, stoji u priopćenju, "Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković ima primjedbe na predloženi tekst i jasno konstatira da postojeći prijedlog Zakona o znanosti nije prihvatljiv bez odgovarajućih poboljšanja". Zaključno, Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković predlaže da se u okviru započetog postupka nastavi rad na poboljšanju postojećih zakonskih prijedloga te smatra da je za punu potporu ovom prijedlogu svakako potrebno tijekom saborske procedure uvažiti primjedbe ZV IRB-a. "U tu svrhu poziva se ministar Radovan Fuchs na tematsku sjednicu Znanstvenog vijeća IRB-a, na kojoj bi se kvalitetno raspravile ove inicijative", stoji u priopćenju predsjednika ZV IRB-a i dr. Bilića i ravnateljice IRB-a dr. Ramljak.
ZAGREB - Zbornik radova "Uvod u medije" urednice Zrinjke Peruško predstavljen je sinoć u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu, a o zborniku su govorili politolozi Nenad Zakošek i Marijana Grbeša, recenzentica knjige Biserka Cjetičanin i urednica zbornika Zrinjka Peruško. U zborniku je objavljen pregled medijskih institucija, a posebno su obrađena tehnologija prijenosa sibola, istaknuo je Zakošek. Objavljeni su, naime, prilozi o knjigama, tiskanim novinskim medijima, radiju, filmu i televiziji te elektroničkim internetskim medijima. Knjiga je ujedno pregled medija koji su revolucionirali kulturu i način komuniciranja, a posebno obrađuje medijske agencije, reklame i oglašavanje, odnose s javnošću i autorska prava, istaknuo je politolog Zakošek, napomenuvši kako je danas vrijeme medijskoga koloniziranja politike. Urednica Peruško napomenula je da kao autorica u uvodniku ocrtava granice disciplina masovne komunikacije, dodavši kako su u zborniku radovi 14 autora. U zborniku "Uvod u medije" koji je objavila zagrebačka nakladna kuća "Jesenski i Turk" objavljeni su radovi Mihaele Majcen Marinić o knjizi, Gordane Vilović o tiskanim medijima, Nikice Gilića o filmu, Marine Mučalo o radiju, Tene Perišin o televiziji, Sanjina Dragojevića i Hrvoja Frančeskog o stripu, Nenada Preloga o novim medijima i Fjodora Polojca o novinskim agencijama. U njoj su također i radovi Ante Gavranovića o reklamiranju, Antonije Čuvalo o istraživanjima medijske publike, Kristine Delfin Kanceljak o autorskim pravima i Bože Skoke o odnosima s javnošću.
RIJEKA - Predvodeći sinoć u Svetištu Majke Božje Trsatske slavlje svetkovine Gospe Trsatke u povodu proslave 720. obljetnice toga svetišta, kardinal Josip Bozanić je kazao da je skori pohod Pape Benedikta 16. izniman za Hrvatsku,"u vremenima raznih pritisaka i pomutnje, kada smo izloženi napasti zamagljenja istinske nade te obiteljskog i nacionalnog zajedništva." Zagrebački nadbiskup Bozanić u propovjedi je istaknuo kako je "ovo vrijeme raznih provokacija, ali je i Hrvatska stanovita provokacija Europi, kada se zanima za svoje mjesto u europskoj zbilji.” Ocijenio je da će Papin pohod biti poticaj vjernicima da snažnije posvijeste uporišne točke svoga života i djelovanja, da učvrste svoju odgovornost za vjeru i kršćansku baštinu. Podsjetio je rekao da se Papin pohod odvija s odmakom od 20-tak godina od važnih društvenih promjena. "Nakon što je Hrvatska, uz mnoštvo žrtava, obranila svoju slobodu, vremena koja su slijedila obilježena su součavanjem Crkve i društva sa svime što se, s jedne strane, odnosi na postkomunističke zemlje, a s druge, s onime što obilježava sadašnju europsku kulturu", rekao je Bozanić. Naglasio je da je među važnijim temama svakako pitanje povijesne memorije i istine o događajima tijekom 20. stoljeća, sa svim posljedicama totalitarnih režima i Domovinskoga rata, zatim uloga kršćana u sadašnjim tendencijama relativiziranja vrijednosti i pokušaja odvajanja čovjekova života od Boga te zanemarivanja kršćanskog kulturološkog identiteta. Svetište Majke Božje Trsatske slavi 720. obljetnicu postojanja jer se, prema predaji, 10. svibnja 1291. dogodio čudesni prijenos Nazaretske kućice iz Svete zemlje na Trsat. Tri godine kasnije, 10. prosinca 1294. Nazaretska kućica svete Obitelji odlazi s Trsata preko Jadranskoga mora u Loreto.
BJELOVAR - Do ljeta bi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji trebao početi raditi Centar obiteljske medicine predviđen preustrojem hrvatskoga zdravstvenog sustava, rekla je danas u Bjelovaru Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Predstavnici zavoda danas su razgledali prostorije toga centra u sastavu bjelovarske Opće bolnice te su predstavili i preustroj hitne medicinske službe u Hrvatskoj, koja bi građanima trebala znatno olakšati život. U centar bi, kako je rečeno, dolazili pacijenti za koje dispečer hitne medicinske pomoći procijeni da nisu za hitnu obradu. Liječnici će u centru raditi svaki dan od 7 do 21,30 sati. Tako će se rasteretiti rad hitne službe, poboljšati medicinska usluga i liječnici će biti dostupniji, kazala je Grba-Bujević. Govoreći o hitnoj medicinskoj pomoći, istaknula kako će njezinim preustrojem timovi hitne medicine biti dostupniji pacijentima te da će oni u gradska središta dolaziti za 10 minuta, a u seoska područja u 80 posto slučajeva najviše za 20 minuta nakon poziva. Reformom će županija dobiti i više punktova hitne medicinske pomoći. Nakon bjelovarsko-bilogorske sljedeća na redu za preustroj i početak rada centra obiteljske medicine je Vukovarsko-srijemska županija.
VINKOVCI - U vinkovačkom Gradskom kazalištu Joze Ivakića premijerno je sinoć izvedena lutkarska predstava "Ružno pače" Hansa Christiana Andersena u režiji glumice osječkog HNK, Tatjane Bertok-Zupković. Predstava "Ružno pače", u kojoj glume Vladimir Andrić, Zorko Bagić, Maja Lučić i Ivan Ćaćić, prva je lutkarska predstava vinkovačkog Gradskog kazališta, koje je nakon Domovinskog rata, svoj rad obnovilo 2003., a od 2007. godine djeluje kao profesionalno kazalište. Lutke za predstavu kreirali su i načinili Ljubica Suturović i Arsen Ćosić, scenograf predstave je Ivica Zupković dok je glazbu napisao Ivica Duspara.