ZAGREB
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je danas da Vlada u ovom trenutku ne razmišlja o rebalansu državnog proračuna, a ako do rebalansa i dođe, rekla je, on neće ići na više nego samo na niže. "Mi u ovom trenutku ne razmišljamo o rebalansu proračuna već radimo na tome da pronađemo neke dodatne izvore u proračunu, koji se ne može povećavati", kazala je Kosor na predstavljanju dosadašnjih rezultata u provedbi Programa gospodarskog oporavka. Premijerka je predstavila i najnovije brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje pokazuju da je krajem travnja broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio 308.869, pri čemu je s evidencije Zavoda zaposleno 28.849 osoba. Od toga je na popisivanju stanovništva bilo zaposleno 7.800 osoba s evidencije HZZ-a. Premijerka je ocijenila da toliki pad nezaposlenosti nije posljedica samo sezonskih trendova, odnosno zbog turističke sezone, već i aktivnih mjera zapošljavanja. Izrazila je nadu da će se trend pada nezaposlenosti nastaviti tako da će uskoro broj nezaposlenih pasti ispod 300.000 osoba.
ZAGREB
S obzirom da danas istječe zakonski rok za dostavu dopune imovinskih kartica, predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Mate Kačan potvrdio je da je najveći dio državnih dužnosnika potrebne podatke već dostavio, ali i da neki saborski zastupnici još uvijek dostavljaju dio dokumentacije vezane uz imovinske kartice. U Povjerenstvu je danas pojačana aktivnost jer je dio zastupnika čekao zadnji dan za dostavu potrebnih podataka, rekao je Kačan novinarima u Saboru, upitan vlada li danas "opsadno stanje" u Povjerenstvu, s obzirom na istjecanje roka za dopunu imovinskih kartica. Istaknuo je kako su predsjednica vlade i ministri, kao i predsjednik Republike i dužnosnici u njegovu uredu, tu svoju obvezu još ranije ispunili. Danas istječe rok od 30 dana od stupanja na snagu novoga Zakona o sprječavanju sukoba interesa u kojemu su dužnosnici bili dužni dopuniti svoje imovinske kartice s podacima o OIB-u te dostaviti potpisanu izjavu kojom ovlašćuju povjerenstvo za provjeru svojih bankovnih računa. U slučaju da netko od dužnosnika ne preda svu potrebnu dokumentaciju u predviđenom roku, Povjerenstvo će mu, po novom zakonu, moći izreći sankcije, ističe Kačan. Predviđene sankcije, pojasnio je, kreću su od novčane opomene, maksimalno do 50 tisuća kuna, do poziva na ostavku.
ZAGREB
Hrvatski sabor zasjedanje je danas započeo raspravom o Vladinu Izvješću o korištenju predpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2010., po kojemu je Europska komisija na račun hrvatskog Nacionalnog fonda u tom razdoblju doznačila 47,86 milijuna eura. Ministrica financija Martina Dalić izvijestila je da je iz 1. generacije predpristupnih programa, čija je provedba većinom pri kraju, ugovaranje završeno za programe CARDS, PHARE i SAPARD, a u završnoj je fazi za program ISPA. Dodijeljena sredstva uspješno su iskorištena, a stope ugovaranja pojedinih programa premašuju 90 posto, istaknula je ministrica. U novijoj financijskoj projekciji Europske unije, za razdoblje od 2007. do 2013., Hrvatskoj je na raspolaganju novi predpristupni program IPA namijenjen, među ostalim, financiranju upravljanja ljudskim potencijalima i poboljšanju regionalne konkurentnosti s ciljem jačanja kapaciteta za buduće korištenje strukturnih fondova. Ukupna IPA alokacija za razdoblje do 2011. iznosi 749,8 milijuna eura. Nepravilnosti u korištenju fondova, kako stoji u izvješću, većinom su se odnosile na neisporuku ugovorene opreme, neprovođenje projekata u skladu s ugovorom, kršenje propisa koji se odnose na javnu nabavu, neispunjavanje svrhe projekta te na nenamjensko korištenje dijela financijskih sredstava.
ZAGREB
Izvješće o iskorištenosti predpristupnih fondova EU u drugoj polovici 2010. dobilo je danas potporu saborskih klubova, koji su ipak i pozivali na bolje osposobljavanje i edukaciju korisnika programa te kadrovsko jačanje upravljačkih tijela za njihovu provedbu. U raspravi je ocijenjeno da su postignuti značajni rezultati u korištenju sredstava iz fondova CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, ali i da su rezultati mogli i trebali biti bolji uz kvalitetniju pripremu projekata za pojedine programe. Danijel Mondekar (SDP) ističe da bi Hrvatska trebala na poslovima pripreme i provedbe projekata zaposliti više stručnih osoba te provesti nužne reforme. Mondekar je pozvao i na jačanje osposobljavanja i edukacije potencijalnih korisnika na lokalnoj razini, kao nužnu pretpostavku za povlačenje što više novca iz EU fondova. Da bi u upravljačka tijela koja pripremaju i provode projekte trebalo zaposliti još stručnih ljudi smatra i Zlatko Koračević (HNS/HSU). I Marija Pejčinović Burić (HDZ) zadovoljna je razinom iskorištenosti fondova, ističući da za nedostatke u tom poslu nisu odgovorna samo državna tijela, već i više od njih drugi segmenti društva, poput gospodarskih subjekata i banaka. Nužnim smatra pojačati kontrolu nad iskorištavanjem "europskog" novca, te educirati manje korisnike kako izraditi projekt koji može konkurirati za novac iz fondova.
ZAGREB
Hrvatski branitelji koji štrajkaju glađu na zagrebačkom Trgu Bana Jelačića ponovno su od predsjednika Sabora Luke Bebića zatražili izvanrednu sjednicu Sabora zbog nedavne presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Miro Moro, govoreći u ime branitelja na današnjoj konferenciji za novinare kod šatora gdje branitelji štrajkaju glađu, izjavio je da prosvjednici odbijaju hranu 19. dan i dodao da su moguće i zdravstvene posljedice. Upozorio je predsjednika Sabora da su hrvatski branitelji spremni gladovati do sazivanja sjednice Sabora u kojoj će se raspravljati o svojim zahtjevima. Branitelji zahtijevaju da vlada, Sabor i predsjednik Republike odmah prekinu bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom i da se poništi abolicija "svih koji su izvršili agresiju nad hrvatskim narodom". "Također, tražimo da odmah vlada, Sabor i predsjednik povuku ponudu da se hrvatska država pridruži Europskoj uniji te trenutno puštanje na slobodu hrvatskih generala i hrvatskih branitelja, kako iz domaćih tako i iz stranih zatvora, kao i da hrvatsku državu i interese hrvatskog naroda stave na prvo mjesto, a ne više tuđinske interese tzv. Europske unije", rekao je Moro. Činjenično je stanje da ste se do sada oglušili na naše zahtjeve, rekao je.
ZADAR
Nakon što je Vrhovni sud jučer donio pravomoćnu presudu, kojom je 24-godišnji Elvis Šopić za ubojstvo taksista Igora Čustića osuđen na 12 godina zatvora, Šopić je priveden u Zatvor u Zadru i uskoro će biti upućen u Remetinec, gdje će se odrediti u kojem će zatvoru izdržavati kaznu. "Vrlo uskoro, najvjerojatnije za 10-ak dana, Šopić će biti upućen u Zatvor u Remetincu u Odjel za dijagnostiku, gdje će mu nakon obrade biti određen i zatvor u kojem će služiti 12-godišnju kaznu", rekla je glasnogovornica Županijskog suda u Zadru Dijana Grancarić. Vrhovni sud RH jučer je donio pravomoćnu presudu kojom je Šopić osuđen na 12 godina zatvora, a kako je ranija presuda iznosila 15 godina zatvora, djelomično su usvojene žalbe i obrane i državnoga odvjetništva, rekla je glasnogovornica Grancarić. Sukladno pravomoćnoj presudi Vrhovnoga suda RH, Županijski sud u Zadru odmah je donio rješenje o pritvaranju Elvisa Šopića koji je jučer poslijepodne i pritvoren. Šopić iz Raštevića kraj Benkovca je potkraj siječnja 2008. godine, oko 22,30 sati na zabačenoj makadamskoj cesti pokraj sela Korlata, ubio taksista Igora Ćustića, potom zapalio vozilo i pobjegao. Taksist i Šopić se nisu otprije poznavali, a motiv ubojstva je i nakon sudskoga postupka ostao nerazjašnjen. Vrhovni sud je dva puta ukidao presude Županijskoga suda. Šopić je u prvom postupku bio osuđen za teško ubojstvo na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina, a u ponovljnom 15 godina.
OSIJEK
Policija traga za nepoznatim razbojnikom koji je, prijeteći službenici pištoljem, opljačkao kladionicu "Super sport" u Vinkovačkoj ulici u Osijeku, izvijestila je danas osječko-baranjska Policijska uprava. Razbojstvo se dogodilo jučer oko 10 sati, a pljačkaš je od 27-godišnje službenice, prijeteći joj pištoljem, uzeo više od 10.000 kuna. Policija traga za muškarcem u dobi oko 30 godina, visokim oko 175 centimetara, svijetlosmeđe kose, koji je bio odjeven u jednodijelno plavo radno odijelo ili odijelo svjetlije boje.
ZAGREB
Dvojica naoružanih razbojnika opljačkala su jutros trgovinu luksuznih satova Marly u Praškoj ulici, no ubrzo ih je uhvatila policija. Razbojnici su nešto prije 10 sati upali u trgovinu koja prodaje i servisira satove najpoznatijih svjetskih proizvođača te uz prijetnju pištoljem izvršili pljačku. No, policija ih je ubrzo uhvatila i privela u postaju na kriminalističko istraživanje. Identitet razbojnika za sada se nije mogao doznati, kao ni pojedinosti uhićenja i pljačke trgovine smještene nedaleko od središnjeg zagrebačkog trga.
ZAGREB
Drugi, završni svezak monografije njemačke teatrologinje Erike Fischer-Lichte "Povijest drame" u kojem analizira razdoblje u povijesti zapadnoeuropske građanske drame i kazališta od romantizma do danas, objavljen je nedavno u izdanju zagrebačke izdavačke kuće "Disput". Erika Fischer-Lichte u knjizi (264 str.), koju je preveo kazališni redatelj Dubravko Torjanac, bavi se analizom formativnog razdoblja u povijesti zapadnoeuropske građanske drame i kazališta, kako u institucionalnom smislu tako i u smislu kazališne simbolike. U tematskoj cjelini "Drama krize identiteta" razmatra dramski opus od Kleista, Byrona, Hugoa i Shelleya do Buechnera, ali i manje poznatu povijest bečkog igrokaza, odnosno pučkog kazališta. Uz to, analizira i problematiku obitelji u građanskom simbolističkom kazalištu, kult ličnosti te modele karizmatske osobnosti u kazalištu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Čehova i Strindberga itd. Autorica u cjelini "Kazalište 'novog' čovjeka" analizira početke redateljskog kazališta, odnosno najznačajnije figure europske režije (Craig, Stanislavski, Mejerholjd, Artaud) te glumišni profesionalizam, pri čemu se reteatralizaciju "novog" kazališta promatra kao negaciju individualnih identiteta. Fischer-Lichte posebno je poglavlje posvetila i ranom dvadesetostoljetnom američkom kazalištu, prije svega velikim ličnostima poput O'Neilla, zatim apsurdističkom antiteatru Becketta i Ionesca te režijskom i dramsko-poetičkom angažmanu Bertolta Brechta.