Među analizirane 194 države Slovenija i dalje spada u skupinu 87 država sa slobodnim medijima, no posljednjih godina doživljava stalan pad, a još prije pet godina Freedom House ju je svrstavao na visoko deveto mjesto po medijskim slobodama.
Predsjednik Slovenskog novinarskog društva Gregor Repovž izjavio je za Slovensku televiziju da početak pada medijskih sloboda u Sloveniji datira iz vremena prijašnje vlade desnog centra i njenih pritisaka za medije. Repovž tvrdi da je Freedom House u svom izvješću za prošlu godinu, objavljenom u ponedjeljak, kao jedan od razloga za sniženu ocjenu stupnja medijskih sloboda u Sloveniji naveo postupak koji je slovensko državno tužiteljstvo pokrenulo protiv finskog novinara Marcusa Berglunda, kojega je po službenoj dužnosti optužilo za uvredu časti i dobrog imena bivšeg predsjednika vlade. Riječ je o novinaru finske televizije YLE koji je prije tri godine objavio prilog u kojemu je tadašnjeg predsjednika vlade Janeza Janšu optužio za primanje mita od finske kompanije Patria koja je sklopila ugovor za opremanje slovenske vojske oklopnim vozilima.
Predsjednik alternativne udruge Društvo slovenskih novinara i publicista Igor Kršinar izjavio je, međutim, da su pritiske na novinare izvodile i vlade lijevog centra te da su trenutno u tijeku sudski postupci protiv nekih novinara vodećih listova koje je za klevetu tužio gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič, inače blizak sadašnjoj vladi.
Repovž i Kršinar složili su se da problemi oko medijske autonomije u Sloveniji proistječu i iz slabo provedene privatizacije medija, zbog čega imaju nestabilnu vlasničku strukturu.
Osobito je kritično stanje u najuglednijim dnevnicima. Tako ljubljansko "Delo" i mariborski list "Večer" traže kupca, jer je njihov sadašnji vlasnik Pivovarna Laško (PL) u velikim financijskim teškoćama, a ljubljanski "Dnevnik" već je duže vrijeme bez glavnog urednika.
Slovenski novinari vodećih dnevnih listova javnog značaja dobili su dionice u okviru "kuponske privatizacije" nekadašnje društvene imovine početkom 90-ih godina, ali su ih kasnije prodali pa su njihove novine došle u vlasništvo domaćih banaka i korporacija koje je nagrizla financijska kriza.
Repovž je ustvrdio da su za prodaju "novinarskih dionica" tada najviše bile zainteresirane uprave odnosno menadžeri, a postupci nisu provedeni transparentno. On kao glavnog krivca za nestabilnu vlasničku strukturu u vodećim medijima vidi bivšeg premijera Janeza Janšu i smatra da je Janša dogovorom "ispod stola" s tadašnjim direktorom PL-a Boškom Šrotom nastojao osigurati politički utjecaj u vodećem slovenskom dnevnom listu koji ima i velik "regionalni" utjecaj.
Predsjednik alternativne novinarske udruge Kršinar ustvrdio je pak da se je netransparentna privatizacija medija odvijala i ranih 90-ih godina. Tako je do većinskog paketa dionica u "Dnevniku" u to vrijeme došao direktor korporacije DZS Bojan Petan, koji je u to vrijeme bio jedan od čelnih ljudi Liberalno-demokratske stranke bivšeg premijera Janeza Drnovšeka, a sada je blizak stranki Zares koja je članica vladajuće Pahorove koalicije, tvrdi Kršinar.