Tim povodom u Zagrebu će se održati okrugli stol o mogućnostima osoba s motoričkim teškoćama, a u gradovima u kojima djeluje 35 udruga cerebralne i dječje paralize bit će dijeljeni prigodni informativni materijali o toj bolesti.
Klinička slika cerebralne paralize je raznolika, bolest se opisuje kao grupa poremećaja pokreta i položaja uzrokovana ranim oštećenjem mozga, no često je prati mentalna retardacija, problemi s vidom, sluhom, govorom, učenjem i t.d. Smatra se da osobe s cerebralnom paralizom čine od 10 do 12 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, ističe predsjednik tog saveza Ivan Vujec.
"Za osobe s cerebralnom paralizom najvažnije je da budu aktivno uključene u život, da pohađaju školu s vršnjacima jer će im to, uz svakodnevni terapeutski rad, omogućiti da imaju svoje mjesto u društvu", kazao je Vujec.
Smatra kako je nužno promijeniti sliku u javnosti o toj bolesti te postići da osobe s cerebralnom paralizom prihvate odgajatelji u vrtićima, nastavnici u školama, profesori i kolege na fakultetima te poslodavci i zaposlenici jer, ističe, nema nijednoga opravdanog razloga zbog kojega osoba s cerebralnom paralizom ne bi mogla zasnovati radni odnos.
Vujec smatra da je u 20 godina učinjen znatan pomak u odnosu prema osobama s invaliditetom, poput prilagodbe građevina za pristup ili mogućnosti da djeca s cerebralnom paralizom pohađaju redovite škole uz potporu osobnih asistenata, no u savezu su nezadovoljni statusom obitelji oboljelih koje same i bez potpore države snose goleme financijske troškove terapije.
Pritom ističe kako smještaj osobe s cerebralnom paralizom u instituciju državu na mjesec stoji od 8000 do 10.000 kuna, a u udomiteljsku obitelj 2500 kuna pa bi određenu financijsku potporu država trebala dati i obiteljima koje skrbe o svojim oboljelim članovima.