Hodorkovski je prvo osuđen 2005. zbog prijevare i utaje poreza a zatim mu je u drugom suđenju, godinu dana prije predviđena izlaska iz zatvora, zatvor produžen do 2017.
Četrnaestgodišnja kazna izrečena bivšem ruskom tajkunu uključuje prvu osmogodišnju kaznu a u nju je uračunato vrijeme koje je proveo u zatvoru od uhićenja 2003.
Branitelji Hodorkovskog i njegovog suosuđenog suradnika Platona Lebedeva optužili su nakon presude ruskog premijera Vladimira Putina za pritisak na sud.
Putin je dva tjedna prije izricanja presude branio izricanje zatvorske kazne rekavši da "lopov mora biti u zatvoru".
Pomoćnik suca je prošlog mjeseca podnio ostavku nakon što je rekao da je presuda diktirana odozgo.
Objava kazni protiv bivšeg vlasnika naftne tvrtke Jukos Hodorkovskog i predsjednika uprave Menatepa Lebedeva izazvala je brojne reakcije i veliku pažnju međunarodne javnosti zbog sumnje da se radi o politički motiviranom procesu.
Optužbe za pronevjere i izbjegavanje plaćanja poreza Hodorkovski ustrajno odbacuje kao lažne, tvrdeći kako je žrtva montiranog procesa kojim se htjelo razbiti njegovo poslovno carstvo i uništiti društveni utjecaj.
Svoje negdašnje golemo bogatstvo Hodorkovski je počeo stjecati ranih 90-ih godina prošlog stoljeća kupujući pod nerazjašnjenim okolnostima državne tvrtke, među kojima i naftni koncern Jukos, koji je pod njegovim vodstvom u jednom trenutku proizvodio više nafte nego zemlja članica OPEC-a Katar.
U početku proteklog desetljeća počeo se javno zauzimati za transparentnost u ruskom poslovnom svijetu, ozloglašenu po korumpiranosti. Političke ambicije su mu porasle i počeo je financirati rusku političku oporbu i nevladine udruge, pa je na sebe navukao bijes tadašnjeg predsjednika, a današnjeg premijera Vladimira Putina. On ga je već mnogo puta javno usporedio s američkim zloglasnim gangsterom Alom Caponeom ili prevarantom Bernijem Madoffom.