Ukupni prihodi HBOR-a lani su iznosili 921 milijun kuna i manji su za dva posto, dok su ukupni rashodi povećani za tri posto, na 803 milijuna kuna. Do povećanja rashoda došlo je zbog novih zaduženja te povećanja rezerviranja za reprogramirane plasmane.
U odnosu na 2009. neto krediti su porasli 5,2 posto i na kraju 2010. iznosili su 21,25 milijardi kuna, što čini 93 posto ukupne aktive HBOR-a.
HBOR je lani ukupno odobrio 1.606 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna, a oko 78 posto kredita odobreno je za ulaganja u obrtna sredstva.
Porastao je i broj odobrenih kredita za investicijska ulaganja i to sa 321 u 2009. na 401 kredit u 2010.
Taj je trend nastavljen i u prvom tromjesečju ove godine u kojem je odobreno 165 investicijskih kredita u iznosu od 434 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani odobreno 72 kredita u iznosu od 444 milijuna kuna.
Iz toga se, kažu u HBOR-u, može zaključiti da se sve više poduzetnika odlučuje za manja investicijska ulaganja.
Po podacima HBOR-a, od ukupnog iznosa odobrenih kredita u prošloj godini (6,6 milijardi) najveći dio, 55 posto ili 3,6 milijardi kuna odnosi se na izvoz, 26 posto ili 1,6 milijardi kuna na gospodarstvo, 16 posto ili 1,1 milijarda kuna na malo i srednje poduzetništvo, a 3 posto ili 206,4 milijuna na infrastrukturu.
Kovačev je izvijestio da je HBOR u ovoj godini uveo pet novih kreditnih programa - priprema poljoprivredne proizvodnje, žene poduzetnice, likvidnost, IPARD mjere 101. i 103., a ponovo je započeo s provedbom programa restrukturiranje.
HBOR je izmijenio i uvjete nekih postojećih programa, primjerice povećan je udjela kredita u investiciji do 75 posto ili čak 85 posto po pojedinim programima, smanjene kamatne stope i produljen poček i rok otplate nekih programa, itd.
HBOR nastavlja i s provođenjem Mjera za gospodarski oporavak i razvitak putem modela A+ za koji su već održane tri aukcije, a danas će se održati i prva aukcija za unaprijeđeni model B.
Banka će nastaviti i s jačanjem suradnje s međunarodnim financijskim institucijama te planira potpisivanje ugovora s IBRD-om u vrijednosti 200 milijuna eura za financiranje turizma i infrastrukture, s KfW-om u vrijednosti 18 milijuna eura za financiranje treće faze projekta vodoopskrbe i odvodnje te s EIB-om u vrijednosti 100 milijuna eura za financiranje malog i srednjeg poduzetništva.
Na upit o lošim kreditima, Kovačev kaže da dospjela nenaplaćena potraživanja u 2010. u odnosu na ukupnu bilančnu sumu banke iznose 1,9 posto, a u prvom se kvartalu ove godine ne vidi rast loših kredita.
Od 493 odobrena kredita za poljoprivrednike otkazao je njih šest, ali još nije zaplijenjena imovina i nadamo se da će se to izbjeći, rekao je.
U HBOR-u se nadaju rastu odobrenih kredita u ovoj godini, no napominju da je to teško predvidjeti, jer ovisi o zahtjevima gospodarstvenika. (Hina) xtp ybn