Nakon što je, tradicionalno uoči Uskrsa, položila vijence i zapalila svijeće pred Zidom boli i grobnicom neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata na Mirogoju i Krematoriju, predsjednica vlade je izvijestila da se još nije sastala s odvjetnicima Gotovine i Markača, ali i izvijestila da vlada čini sve što može da već u ovom, Velikom tjednu pokrene neke incijative na tragu činjenice da je kvalifikacija udruženog zločinačkog pothvata za Hrvatsku potpuno neprihvatljiva.
Ponovila je da se vlada priprema za ponovno podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa prijatelja suda, te da će, unatoč tomu što je već jednom odbijena, činiti sve da njezin zahtjev ovoga puta bude prihvaćen.
Vlada se, dodala je Kosor, priprema i na drugim razinama, pa je studiju Akademije pravnih znanosti Hrvatske "Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - izazovi i kontroverze" već uputila stranim veleposlanstvima odnosno diplomatskim predstavništvima.
"Krenula je već akcija na toj diplomatskoj razini, prije svega u tumačenju činjenica. I dalje ćemo inzistirati na činjenicama jer mislimo da su tu činjenice najjači, najvažniji, najsnažniji argument", poručila je.
Nakon što je položila vijence i zapalila svijeće u pratnji predstavnika Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te ministara branitelja i obrane Tomislava Ivića i Davora Božinovića, premijerka je naglasila da je rješavanje sudbine 1013 osoba, koliko ih još Hrvatska od 1991. potražuje kao zatočene i nestale branitelje i civile, za njezinu vladu i dalje "nulto pitanje".
"Ne smijemo se i nitko nema pravo ni na jednoj razini, pogotovo državnoj, umoriti u traženju istine i traženju svih podataka koji će rasvjetliti sudbinu svih 1013 s popisa zatočenih i nestalih iz 1991. i 1992.", poručila je.
Napomenula je da je i za nedavnih razgovora sa srbijanskim predsjednikom i premijerom Borisom Tadićem i Mirkom Cvetkovićem naglašavala da je sudbina zatočenih i nestalih za Hrvatsku "pitanje svih pitanja i da svi naši razgovori moraju počinjati i završavati s rješavanjem sudbine zatočenih i nestalih".
Kosor je istaknula da je to najveći hrvatski humanitarni problem, te, iznad svega, pitanje ljudskih prava, "jer svaka obitelj ima pravo saznati istinu, dotle sve drugo postaje i jest manje važno".
Predsjednik Saveza udruga Ivan Pšenica izvijestio je da udruge ove godine planiraju organizirati međunarodnu konferenciju o nestalim osobama. Konferencija bi okupila sve relevantne osobe iz regije, i na njoj bi se, rekao je, "konačno bez politizacije" pokušalo otkriti gdje se nalaze transkripti sa zapisima o nestalima. Posebno kada je riječ o onima iz Srbije, "koja i nakon svih tih godina nastoji manipulirati, u što smo se uvjerili tijekom Tadićeva posjeta Vukovaru", rekao je i naglasio da nije onako kako su rekli i da se iz onoga što su donijeli malo toga može iskoristiti da bi se došlo do saznanja o onima koji se traže.
"Ja sam osobno riješio problem traganja i želim da to dožive svi. Sasvim je druga pozicija obitelji onih koji su pronašli u odnosu na one koji još uvijek traže", rekao je Pšenica.