MOSTAR - Većinom naslovnica tiskanih medija u BiH u subotu dominiraju naslovi o prvostupanjskoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, s naglaskom na to da je Haaški sud utvrdio da je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio na čelu zločinačkog pothvata. Nezavisne novine iz Banje Luke na tri prve stranice ističu kako je "Tuđman bio vođa zločinačkog pothvata" uz objašnjenje kako je on bio politički i vojni vođa čiji je namjera bila naseliti tzv. krajinu Hrvatima. Također se navode reakcije brojnih udruženja prognanih Srba, ali i vlasti u Zagrebu. I Glas Srpske piše kako je Tuđman bio vođa zločinačkog pothvata, a Sarajevske novine (SAN) da je "presuda generalima presuda Tuđmanu". Osim većine bosanskosrpskih medija, i sarajevsko Oslobođenje naglašava da je Tuđman bio na čelu zločinačkog pothvata. Prenose i riječi hrvatskog državnog vrha, osobito ističući riječi predsjednika Ive Josipovića da je 'Domovinski rat bio pravedan i obrambeni, u kojem je sačuvana sloboda i demokracija od agresije i zločinačke politike Slobodana Miloševića'. Sarajevski Dnevni Avaz presudi generalima posvetio je jednu stranicu, ali ne naslovnu, istaknuvši da je Gotovina dobio 24, a Markač 18 godina zatvora i spomenuvši burna reagiranja u Hrvatskoj.
ABUJA - Glasački uredi otvoreni su u subotu u Nigeriji za predsjedničke izbore na koje je pozvano 73 milijuna birača u toj najnastanjenijoj zemlji Afrike i prvom proizvođaču nafte na kontinentu. Većina ureda otvorena je na vrijeme, u 8 sati po lokalnom vremenu, pa čak i ranije ondje gdje su se stvorili dugi redovi birača. Vlasti se trude organizirati transparentne izbore, što nije bio slučaj u protekla gotovo dva desetljeća u kojima su predsjednički izbori bili obilježeni nasiljem i prijevarama. U utrci je dvadeset kandidata, a dosadašnji predsjednik Goodluck Jonathan smatra se favoritom nasuprot neujedinjenoj oporbi. Prije tjedan dana Nigerijci su glasovali na parlamentarnim izborima. Izbori za guvernere federacije kao i regionalne skupštine održat će se 26. travnja. Početak izbora obilježen je pojačanim strahom glasača zbog dviju eksplozija u posljednja 24 sata. Jedna je bomba eksplodirala u noći s petka na subotu blizu izbornog ureda u Maiduguriju, na sjeveroistoku zemlje, nekoliko sati prije otvaranja birališta, pri čemu nije bilo žrtava. Druga je eksplodirala rano ujutro u subotu blizu policijske postaje u istom gradu, također bez žrtava.
DŽALALABAD - Devet vojnika, od kojih četvorica afganistanskih i pet iz snaga NATO-a u Afganistanu (ISAF), ubijeno je u subotu u samoubilačkom napadu za koji su odgovornost preuzeli talibanski pobunjenici u glavnom stožeru afganistanske vojske za istok zemlje. "Pet vojnika ISAF-a ubijeno je u pobunjeničkom napadu na istoku Afganistana", objavile su snage NATO-a u priopćenju ne navodeći nacionalnost poginulih. Glasnogovornik ISAF-a bojnik Tim James potvrdio je da se radilo o samoubilačkom napadu na glavni stožer afganistanske vojske za istok zemlje, smješten u zoni Gambiri, blizu Džalalabada, velikog grada na afganistanskom istoku. Afganistansko ministarstvo obrane potvrdilo je da su "ubijena četiri afganistanska vojnika, a osam osoba je ranjeno, među kojima četvero prevoditelja", tijekom tog napada. Po podacima ministarstva, napad je izvršio samoubojica odjeven u vojničku uniformu.
WASHINGTON - Snage NATO-a angažirane u zračnim operacijama u Libiji nemaju dovoljno navođenih bombi ni ostalog streljiva, piše u petak američki dnevnik The Washington Post. Citirajući neimenovane visoke američke dužnosnike i Atlantski savez, dnevnik ističe da taj manjak upozorava na ograničenja s kojima se susreću Velika Britanija, Francuska i druge europske zemlje pri dužem vođenju razmjerno skromne vojne operacije. Washington Post ne navodi uzrok nedostatka streljiva. NATO je 31. ožujka preuzeo vođenje vojne operacije, koju je 19. ožujka pokrenula međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a, Francuske i Velike Britanije, u kojoj su, na temelju rezolucije 1973 Vijeća sigurnosti UN-a, pokrenuti zračni napadi na snage libijskog čelnika Moamera Gadafija čim su počele predstavljati opasnost po stanovništvo.
ŽENEVA - Uzorci virusa ubuduće će se razmjenjivati na globalnoj razini u zamjenu za cjepiva koja će biti od njih proizvedena, priopćili su u subotu dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navodeći da je to rezultat povijesnog dogovora kojim se želi povisiti razina pripremljenosti za moguću pandemiju gripe. Na pregovorima u Ženevi, koji su trajali do kasno u noć, dogovoren je prijedlog sporazuma koji su potpisale sve zemlje, među kojima i SAD, koji je posljednji podržao prijedlog. "Pregovori su okončani. Okvirni sporazum je dogovoren", rekao je supredsjedatelj pregovora, koji su bili zatvoreni za javnost, Juan Jose Gomez Camacho iz Meksika. Zemlje bi, kako stoji u okvirnom sporazumu, razmjenjivale uzorke virusa s WHO-ovom mrežom laboratorija u zamjenu za cjepiva proizvedena od tih istih virusa, a po povoljnim uvjetima. Farmaceutska se industrija obvezuje da će donirati lijekove i 'know-how', podmirujući polovicu od 58 milijuna dolara godišnjih troškova za učinkovitiju borbu protiv pandemije gripe u najsiromašnijim zemljama. Pregovori između 193 članice WHO-a počeli su prije četiri godine, kad se u jugoistočnoj Aziji pojavio smrtonosni virus H5N1. Godinu dana poslije Indonezija je prestala razmjenjivati uzorke virusa gripe s WHO-ovom mrežom, tražeći svoj dio cjepiva. Ministri zdravstva zemalja članica okvirni bi sporazum, koji uključuje i doprinos farmaceutske industrije, trebali potpisati na godišnjem redovitom sastanku WHO-a od 16. do 24. svibnja.