Po ocjeni Zdenka Šimića posljedice će biti daleko manje od onih u Černobilu. Nuklearna energija, kako je kazao, u usporedbi sa drugim izvorima energije ima puno manji rizik.
Strah koji se širi u javnosti, brzopleta zaustavljanja reaktora te smanjivanje ambicija izgradnje novih imat će i ekonomske i ekološke posljedice, mišljenja je Šimić. Time se neće stvarno i objektivno smanjiti rizik već će doći do povećanja cijene koštanja električne energije te smanjivanja mogućnosti dostizanja ciljeva redukcije emisije CO2.
Davor Grgić rekao je kako su za nesreću u Fukoshimi presudne bile posljedice tsunamija, za kojeg elektrana nije bila projektirana na odgovarajući način.
Visina vala je bila 14 metara, što je gotovo dvostruko više od prepreka koje su mu bile postavljene na putu oko elektrane, rekao je Grgić dodavši kako je to "pomelo" infrastrukturu i napajanje nužnom električnom energijom.
Nuklearne elektrane imaju puno dobrih stvari, ali i jednu lošu - a to je ostatna toplina, rekao je Grgić pojašnjavajući kako je, kada se zaustavi nuklearna reakcija, dio produkata fisije radioaktivan, a radioaktivnost u konačnici znači toplinu. Ako se toplina ne može odvoditi, pregrijava se gorivo, oslobađa radioaktivni materijal što može uzrokovati kontaminaciju okoliša.
Struka se protiv toga bori tako da ne dozvoli pregrijavanje, a to je moguće sve dok se raspolaže bilo kojim oblikom električne energije, pojasnio je Grgić. U slučaju Japanaca, dok su bili na akumulatorskim baterijama i imali elementarnu kontrolu, oni su dobro radili svoj posao, kazao je dodavši međutim da onog trenutka kada je energije nestalo, nastali su i problemi - od onih najbanalinijih vezanih za kretanje po zgradi po mraku, do toga da se ne mogu očitavati temperature i druge vrijednosti.
Japanski stručnjaci su u takvoj situaciji radili što su mogli - improvizirali su pokušavajući dodavati vodu, rekao je Grgić dodavši da sve dok se ne stabilizira situacija režima stabilnog hlađenja prijeti opasnost od reaktora.
Po njegovom mišljenju, velik problem su i bazeni za istrošeno gorivo, koji su direktno izloženi atmosferskim uvjetima i nemaju nikakvu prepreku za širenju eventualno oslobođene radioaktivnosti, te bi se tu, po njegovim riječima, trebao naći način za imobiliziranje potencijalno ispuštenih tvari.
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić naglasio je važnost skupova o nuklearnoj energiji koji bi, po njegovom mišljenju, trebali javnosti dati točne informacije te spriječiti širenje panike.