Analitičari središnje banke pritom napominju da je u taj iznos uključen i dug koji je dosad imao karakter kružnih ulaganja (1,3 milijardi eura) s obzirom da je krajem 2010. ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena navedena ulaganja tijekom 2008. i 2009., nakon čega taj dug više nema kružni karakter te je pripisan ukupnom stanju inozemnog duga.
Inozemni je dug tijekom prošle godine povećan za 1,2 milijarde eura, no, znatan dio tog rasta (800 milijuna eura) rezultat je međuvalutnih i drugih prilagodbi, a nova su korištenja tijekom 2010. nadmašila otplate za 300 milijuna eura, navode analitičari HNB-a u najnovijem Biltenu.
Inozemni dug središnje države na kraju 2010. dosegnuo je 5,9 milijardi eura, a godišnjem porastu od 700 milijuna eura (isključujući međuvalutne promjene) najviše je pridonijelo izdanje obveznice vrijedne 1,25 milijardi američkih dolara na američkom tržištu u srpnju 2010.
Nakon toga središnja je država uglavnom samo refinancirala dospjele obveze, ističu analitičari HNB-a.
Osim sektora države, inozemno su zaduživanje u prošloj godini prilično intenzivirala i javna poduzeća (prirast njihova duga, bez tečajnih promjena, iznosio je 700 milijuna eura), ali većina novih dugovanja realizirana je tijekom prvih devet mjeseci, nakon čega je uslijedila stagnacija.
U posljednjem se tromjesečju ni HBOR nije dodatno zaduživao, pa se ni stanje duga javnog sektora nije znatno mijenjalo te se do kraja godine zadržalo na razini od 13,6 milijardi eura, navode iz HNB-a.
Dodaju da se stanje inozemnog duga poslovnih banaka, unatoč negativnim neto transakcijama tijekom 2010., blago povećalo zbog tečajnih promjena.
Tijekom godine bilježila se uobičajena sezonska dinamika zaduživanja, ovisno o priljevima deviza, te je nakon snažnog smanjenja tijekom ljetnih mjeseci, u posljednjem tromjesečju dug poslovnih banaka (bez promjena tečaja) povećan za 700 milijuna eura.
Inozemni dug poslovnih banaka na kraju prošle godine iznosio je nešto manje od 10,8 milijardi eura.
Po podacima HNB-a, ukupni je inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju prošle godine iznosio 21,7 milijardi eura, pri čemu se uz ostalo na javna i mješovita trgovačka društva odnosilo 5,9 milijardi eura, 10,8 milijardi eura na ostala trgovačka društva, a 4,7 milijardi eura na nabankarske financijske institucije.
Među pojedinim poduzećima, podsjećaju iz HNB-a, pojačano su se zaduživala jedino javna poduzeća.
Nebankarske financijske institucije nastavile su smanjivati svoj dug. Većinski privatna poduzeća ostvarila su pozitivne transakcije od samo 200 milijuna eura, a stagnacija njihova zaduživanja bila je posebno izražena u prvom dijelu godine, nakon čega je uslijedio blagi oporavak. Glede duga prema povezanim poduzećima, negativne neto transakcije u 2010. odraz su pretvaranja dijela duga pojedinih poduzeća u kapital, navode analitičari HNB-a.
Izravna ulaganja, koja prikazuju dužničke transakcije između kreditora i dužnika ostalih sektora koji su međusobno vlasnički povezani, iznosila su na kraju prošle godine 7,4 milijarde eura.