Izravna strana ulaganja u SIE u 2010. porasla su 9 posto, pri čemu je Češka najuspješnija u privlačenju stranih investicija.
Ulagači zemlje te regije ocjenjuju privlačnijima od nekih zemalja eurozone s boljim rejtingom (Italije, Španjolske, Portugala), napominju analitičari Erste grupe.
Ističu kako je prošle godina donijela obrat u priljevu kapitala u zemlje regije srednje i istočne Europe. Nakon velikog pada u 2009. (-45 posto na godišnjoj razini), započeo je oporavak izravnih stranih ulaganja, sa godišnjim rastom od oko 9 posto.
Pritom je Češka apsolutni prvak u regiji s više nego udvostručenim priljevom stranih ulaganja u 2010. (gotovo 4 posto BDP-a). Mađarska je također ugodno iznenadila, prema preliminarnim podacima, negativni je trend preokrenut i strana su ulaganja u 2010. dosegnula oko 2 posto BDP-a. Strana ulaganja su porasla i u Slovačkoj te dosegnula 1 posto BDP-a. Ukrajina je zadržala visoku razinu izravnih stranih ulaganja (blizu 4 posto BDP-a).
Za Hrvatsku se pak navodi da 2009. nije bila iznimka sa znatnim usporavanjem neto priljeva izravnih stranih ulaganja te negativnim utjecajem smanjenja reinvestirane dobiti.
Dok je 2010. godina donijela određenu stabilizaciju na strani reinvestirane dobiti, nedostatak bilo kakvih značajnih greenfield ulaganja i dalje je predstavljao prepreku oporavku izravnih stranih ulaganja. Pritom se ocjenjuje da je nedostatak značajnijih greenfield investicija kronična slabost u Hrvatskoj vidljiva i u razdoblju prije krize.
Napominje se da se unatoč tromim trendovima, s obzirom na dodatno prilagođavanje na tekućem računu platne bilance, omjer neto izravnih stranih ulaganja i deficita platne bilance stabilizirao (nakon početnog pogoršanja).
Priljev vlasničkih stranih ulaganja nije imao značajan učinak na računu zaduživanja. Stoga su dužnička portfeljna ulaganja imala dominantnu ulogu. Dok nije bilo znatne rasprodaje dužničkih vrijednosnih papira početkom krize, tržište dužničkim vrijednosnim papirima bilo je zatvoreno do kraja prve polovice 2009., kada je intervenirao HNB, ublažujući monetarnu politiku i dopuštajući jednostavno refinanciranje javnog duga u tom razdoblju.
Stabilizacijom tržišta Vlada je intenzivirala izdavanje obveznica i uspjela povući sredstva s tržišta dužničkih vrijednosnih papira kako bi pokrila fiskalni deficit, navode analitičari Erste grupe.