Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o industrijskoj proizvodnji u veljači, a četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u tom mjesecu industrija oslabila za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Njihove procjene znatno se razlikuju. Dvoje očekuje rast proizvodnje između 1 i 2 posto, dok dvoje očekuje pad između 2,5 i 4,4 posto.
U siječnju je industrijska proizvodnja potonula oštrih 6,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a dio makroekonomista očekuje njezin daljnji pad.
„Dominantno pod utjecajem restrukturiranja te prevelike ovisnosti o domaćem tržištu, moguće je očekivati daljnji pad industrijske proizvodnje“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Optimističniji, pak, očekuju rast proizvodnje.
„Nakon neočekivano lošeg siječnja, očekujemo rast proizvodnje, čijoj stabilizaciji doprinosi snažnija inozemna potražnja potvrđena ubrzanjem rasta izvoza, bez brodova i naftnih derivata. Očekuje sa da kad-tad započne obnova zaliha, posebno u području netrajnih potrošačkih dobara“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
No, slabost domaće potražnje i dalje je ograničavajući faktor.
„Slaba domaća potražnja, visoka nelikvidnost i postupno usporavanje inozemne potražnje glavne su kočnice oporavku“, navodi se u anketi Hine.
Pokažu li podaci da je i u veljači industrijska proizvodnja pala, to bi mogla biti najava pada bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju, s obzirom da su svi najvažniji makroekonomski podaci u siječnju bili neuvjerljivi.
Osim pada industrije, u siječnju je promet u trgovini na malo porastao mršavih 0,2 posto, rast izvoza je usporio, dok je vrijednost uvoza pala. Pala je i zaposlenost, dok je nezaposlenost porasla.