Na tribini naslovljenoj "Interpolove tjeralice, dokazi i zaštićeni svjedoci suradnici", održanoj u organizaciji srbijanske agencije Tanjug, zamjenik srbijanskog javnog tužitelja Đorđe Ostojić objasnio je kako će preispitivanje tjeralica raspisanih na temelju istraga koje je provelo nekadašnje vojno pravosuđe biti provedeno jer su se događaji na kojima se one temelje dogodili u vrijeme rata i u drugim političkim okolnostima.
Tijekom preispitivanja će se, kako je objasnio, uzeti u obzir je li vojno pravosuđe, i na koji način, imalo mogućnosti utvrditi dokaze te jesu li ti dokazi važeći pred sadašnjim pravosuđem. Sud i tužiteljstvo, kako je rekao, mogu raditi samo po onim dokazima koji imaju težinu, te u tom smislu treba preispitati sve predmete i na temelju toga vidjeti je li potrebno da tjeralice i dalje ostanu na snazi.
Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen podsjetio je kako se tijekom rata u bivšoj SFRJ događalo da se priznanja od osumnjičenih uzimaju u logorima, dodavši kako srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine ima zadaću provjeriti sve dokaze protiv osumnjičenih koje su prikupili nekadašnji vojni sudovi, prenosi Tanjug.
Homen je naveo kako tužiteljstvo postupa na temelju dokaza koje su prikupili vojni sudovi te da se određena uhićenja ne događaju zbog "osvete Srbije" već zato što se svi dokazi moraju provjeriti, a pravi zločinci odgovarati. Provjera dokaza i tjeralica na temelju kojih se uhićuju osumnjičeni za ratne zločine nužni su, dodao je, kako zbog kredibiliteta Srbije, tako i zbog činjenice da svi koji su počinili ratni zločin trebaju odgovarati.
Ravnateljica srbijanske nevladine udruge Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić, koja je također sudjelovala na tribini, izjavila je kako bi srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine trebalo odustati od prakse procesuiranja stranih državljana koje, kako je istaknula, u Srbiji nužno ima političke dimenzije, te da bi se trebalo usredotočiti na optužene za ratne zločine koji su srbijanski građani.
Po njenim riječima, dojam u regiji je da to tužiteljstvo pokušava kao bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević procesuirati ratne zločine na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije. Kandić je, navodi se, podsjetila da je i Hrvatska godinama na meti brojnih međunarodnih organizacija za ljudska prava zbog činjenice da za ratne zločine predominantno procesuira Srbe, a ne svoje državljane.
Srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine, kako je istaknula, mora biti usredotočeno na optuživanje onih koji su državljani Srbije, a prikupljati dokaze koji su dostupni kada je riječ o srbijanskim žrtvama i opominjati tužiteljstva drugih država da raspolaže čvrstim dokazima i da one moraju procesuirati svoje državljane.
"Javnost mora znati da nikakve izjave prikupljene tijekom zatočeništva ne mogu biti valjan dokaz, i ne može tužiteljstvo podnijeti zahtjev za raspisivanjem tjeralice na temelju izjave koju je netko dao u uvjetima torture", ukazala je Kandić, dodavši kako slučajeve s izraženom političkom dimenzijom, poput slučaja Ejupa Ganića, mogu riješiti samo nacionalna pravosuđa država čiji su optuženi državljani, u ovom slučaju pravosuđe BiH, i u tome mu, kako je rekla, treba pomoći.
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine Milan Petrović izjavio je kako je to tužiteljstvo dužno goniti osumnjičene za ratne zločine bez obzira na njihovo državljanstvo ili državljanstvo njihovih žrtava te da, po zakonu, ono mora goniti osumnjičene bez obzira na to tko su oni.