ZAGREB
Hrvatski helsinški odbor (HHO) upozorio je danas izjavom, predstavljenom na konferenciji za novinare, na masovno kršenje ustavnih i zakonskih prava hrvatskih građana kojima institucije provodeći Ovršni zakon plijene čitave plaće, mirovine i razne naknade s njihovih računa. Potpredsjednica HHO-a Marta Vidaković-Mukić istaknula je da su se građani s tim problemom učestalo počeli javljati od početka ove godine. U izjavi se podsjeća da je prema izričitim odredbama Ovršnog zakona ograničena pljenidba plaće građana preko trećine dijela, odnosno preko polovine dijela plaće, ako je u pitanju zahtjev za uzdržavanje. Također se navodi da su iz ovrhe isključeni dječji doplatak, invalidnine, naknade za nezaposlene i slično. Stoga, HHO upućuje građane da u Fini zatraže obrazac i popune ga kako bi bio dostavljen njihovoj banci koja će otvoriti poseban račun za ta sredstva te obavještava o tome uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, da bi ovršenik mogao slobodno raspolagati tim sredstvima. HHO je ispitujući navode građana utvrdio da mnogi od njih protiv kojih javni bilježnici vode ovršne postupke nisu uopće primili rješenje o ovrsi, nego su o njoj saznali tek nakon zapljene primanja, pa se nisu mogli ni žaliti, ističe se u izjavi HHO-a koju je pročitao član Izvršnog odbora HHO-a Mladen Godek. Napomenuo je da Fina trenutno ima oko 20 milijuna ovršnih predmeta. Smatraju da je povredu prava građana - ovršenika generirao zakonodavac lošim i nepotpunim zakonskim rješenjima, što je prouzročilo lančano protuzaknito djelovanje sudova, javnih bilježnika i Fine.
VIROVITICA
Poljoprivrednici, koji u Virovitičko-podravskoj županiji prosvjeduju deveti dan, u 10 sati su sati blokirali jedan trak državnih cesta D2 u Cabuni i D5 u Lukaču te promet teče izmjenično jednim prometnim trakom uz policijsku regulaciju. Predsjednik županijske Udruge poljoprivrednih proizvođača i organizator prosvjeda Zvonko Pipić kaže da je, ako im se ministar Petar Čobanković ne javi, moguća i potpuna blokada prometa. "On nas želi ignorirati. To je sramota. Ne želi doći razgovarati s ljudima s kojima je lani potpisivao sporazume, a njegova igra s Dragutinom Dukićem (predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje) je varanje seljaka. Mi na to ne pristajemo, uporni smo i nećemo odustati“, rekao je Pipić te najavio da će se seljaci u vukovarsko-srijemskoj i virovitičko-podravskoj županiji, ako se "ministrovo ignoriranje nastavi, sutra traktorima zaputiti prema Zagrebu".
VIS/ZAGREB
Profesionalni ribari otoka Visa uputili su otvoreno pismo hrvatskoj vladi, Saboru i predsjedniku države u kojem traže da proglašenjem isključivoga gospodarskog pojasa prije ulaska Hrvatske u EU bar pokušaju smanjiti štetu počinjenu stavljanjem izvan snage Odluke o proglašenju ZERP-a, kako bi se u tu zonu hrvatskih suverenih prava uvela restrikcija ribolova stranih brodova u skladu sa stanjem ribljih naselja. U pismu podsjećaju da su ribari Komiže sačuvali za Hrvatsku otok Palagružu udaljenu od otoka Visa 38 nautičkih milja, a od kopna Italije 28 nautičkih milja, što je ravno čudu u svjetskim razmjerima. "Zahvaljujući žuljavim rukama tih ribara koji su veslali do tog pučinskog otoka kako bi tamo ribarili, Hrvatska nije dobila samo Palagružu nego i ogroman dio teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa", kaže se u pismu i navodi: "Za razliku od tih hrabrih ljudi vi ste, gospodo političari, dizanjem ruku ili suzdržanošću, te jednim potezom pera prepustili ZERP Talijanima na nemilosrdno iskorištavanje, na ucjenu EU - ZERP ili EU". U pismu navode da su se političari odlučili za takvu EU, žrtvujući suverena prava nad površinom od 23.874 kilometara četvornih mora. "Nama ste rekli da je neprimjena ZERP-a na članice EU-a odluka Sabora. Mi vas pitamo je li Sabor sam stavio pitanje neprimjene ZERP-a na dnevni red ili ga je možda predložila vlada? Ako ga je predložila vlada, onda ga može ponovno staviti na dnevni red u interesu velikoga dijela hrvatskog naroda i zaštite hrvatskog ribarstva", navode u pismu.
ZAGREB
U povodu niza katastrofa koje su pogodile Japan, odnosno sjeveroistočnu regiju Tohoku, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, donio je odluku o izdvajanju 200.000 kuna iz gradskog proračuna za humanitarnu pomoć stradalima, kao simboličnu gestu i znak podrške u toj strašnoj nesreći. U dogovoru s japanskim veleposlanstvom u Zagrebu, sredstva će biti uplaćena na račun Japanskog crvenog križa, navodi u priopćenju Služba za informiranje Ureda Gradonačelnika. "Još jednom izražavajući sućut obiteljima poginulih i stradalih u Japanu, gradonačelnik Bandić poziva sugrađane, da se i izravno uključe u akcije humanitarnih organizacija kako bi i na taj način, u okviru svojih mogućnosti, iskazali solidarnost i prijateljstvo s onima koji pate i trebaju našu podršku", stoji u priopćenju.
PULA
Naziv "Glas Istre" na današnjoj naslovnici tog istarskog dnevnika napisan je japanskim pismom u znak potpore Japanu, njegovim građanima i svima koji su nastradali u razornom potresu i tsunamiju. "Ovime smo željeli na jednostavan ali efektan način dati podršku narodu i zemlji koja proživljava jako teške trenutke. To je najmanje što smo mogli napraviti", kaže glavni urednik "Glasa Istre" Ranko Borovečki. Po njegovim riječima već jutros su na adresu "Glasa Istre" pristigli pozitivni komentari čitatelja.
ZAGREB
Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić danas je ocijenio da je "nedopustivo i neodgovorno" graditi novu Nuklearnu elektranu (NE) Krško 2 koja ugrožava drugu državu te pozvao na dodatne sigurnosne provjere postojeće NE Krško založivši se za znanstveno -stručnu, ali i široku javna raspravu o pitanju nuklearne sigurnosti. Kalinić je na konferenciji za novinare u prostorijama Ureda izvijestio kako, sudeći prema jučerašnjim napisima u slovenskim medijima, tamošnje vlasti ne odustaju od plana gradnje "Krško 2", a slovenski premijer je o tome najavio i referendum. Nova bi "nuklearka" imala snagu od 1200 do 1400 megavata što je više od slovenskih potreba pa je Kalinić izrazio sumnju da je profit jedini razlog gradnje nove NE. Upozorio je i kako slovenske vlasti razmišljaju produžiti "radni vijek" NE Krško za još 20 godina, premda se ranije najavljivalo da bi se trebala zatvoriti do 2023. "Prvi kilovati iz NE Krškog krenuli su 1981. i još od tada ona veću opasnost predstavlja za Zagreb nego za Ljubljanu", kazao je Kalinić i dodao kako je stoga neobično da je, čuvši za mogućnost gradnje NE Krško 2, Austrija regirala prema Hrvatskoj tvrdnjama da će nam blokirati ulazak u EU ukoliko ćemo to podržavati budući da je i Hrvatska elektroprivreda (HEP) iskazala želju za sudjelovanjem u projektu. Upitan što je s atomskim skloništima u Zagrebu, Kalinić je odgovorio kako njihovo stanje, održavanje i uređenje danas ovisi o stanarima zgrada te izrazio sumnju da je u zadnjih 20 godina na nekom atomskom skloništu promijenjen filter.
RIJEKA
Ekološka udruga "Eko Kvarner" na današnjoj je konferenciji za novinstvo iznijela niz primjedbi na pripreme izgradnje nove termoelektrane "Plomin 3" ocijenivši da se taj postupak obavlja na skandalozan način. Od nadležnih tijela traži promjenu dosadašnjeg načina vođenja postupka procjene studije, najavljujući da će u suprotnom pokrenuti beskompromisnu kampanju za zaustavljanje projekta "Plomin 3". Udruga naglašava da načelno podržava zamjenu postojeće, dotrajale termoelektrane novijim objektom ali da joj je neprihvatljiva tajnost početka postupka procjene studije. O održavanju prve sjednice Komisije za procjenu Studije utjecaja na okoliš tog "ipak ekološki spornog objekta" Eko Kvarner je, ističu, doznao neslužbeno. Investitor nije o tome objaviop niti priopćenje, o na web stranici nadležnog ministarstva o početku tog upravnog postupka nema nikakvih podataka, ističu. Predsjednik udruge Vjeran Piršić je rekao da je studija, po do sad udruzi dostupnim podacima, prepuna skandaloznih tvrdnji i podataka među kojima je i tvrdnja da je zona utjecaja termoelektrane samo u krugu od 10 kilometara. Nekvalitetna studija i nije neko iznenađenje jer ju je radila tvrtka Ekonerg iz Zagreba, autor i studije utjecaja na okoliš obližnje tvornice Rockwool iz Podpićna, kazao je. Najspornije u projektu "Plomin 3", po ocjeni udruge, jest upotreba zastarjele tehnologije korištenja ugljena. Ona je za investitora najpovoljnija, ali za okoliš, zdravlje pa i živote ljudi najgora, mišljenje je udruge.
ZAGREB
O zatvaranju pregovaračkog poglavlja 23 konačno i jedino odlučit će politika, a sudbena vlast ili pravosuđe u cjelini neće biti odgovorni za činjenicu hoće li to poglavlje biti zatvoreno, rekao je danas predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin na zboru Udruge hrvatskih sudaca. Hrvatin je pred sucima ustvrdio da oni nisu faktor koji će onemogućiti Hrvatsku na putu u EU. "Nismo ništa bolji ali ni lošiji od cjelokupne društvene situacije i ukoliko su se zatvorila sva druga poglavlja tvrdim da mi nismo niti možemo biti onaj faktor koji će u bilo čemu onemogućiti Hrvatsku u njenom putu k Europskoj uniji, odnosno prema volji naših građana koju će izraziti na referendumu, rekao je. Hrvatin je, kaže, smatrao to potrebnim reći jer je na sucima danas veliki teret. "Na vama je veliki teret koji se sastoji danas u tome da se taj trenutak proglašava jako važnim, gotovo najvažnijim u povjesti, a ja tvrdim da uvijek moramo raditi na najbolji mogući način", rekao je Hrvatin. Zbor Udruge hrvatskih sudaca danas bira jednog člana Nadzornog odbora a potpisan je i sporazum o suradnji između te udruge i Pravosudne akademije.
ZAGREB
Gorska služba spašavanja iz francuskog alpskog gradića Chamonixa pokušat će čim vrijeme dozvoli, a to je najvjerojatnije tijekom dana, izvući tijela dvojice alpinista za koje se pretpostavlja da su Makaranin Toni Roso i Beograđanin Igor Skender, priopćila je Hrvatska gorska služba spašavanja. Toni Roso (21) iz Makarske, član makarskog kluba "EKSTREM" i HGSS-a, te Beograđanin Igor Skender (25), državljanin Srbije i član alpinističkog odsjeka AO Velebit iz Zagreba, u sjevernoj stijeni Les Droitesa (4000 m) u masivu Mont Blanca pokušali su uspon jednom od najpoznatijih tamošnjih smjerova "Ginat". Potraga za njima je pokrenuta u srijedu nakon što se nisu javili prijatelju i rodbini, priopćila je danas Komisija za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza. Njihova tijela su pripadnici gorske službe spašavanje iz Chamonixa pronašli u podnožju sjeverne stijene Droitesa, a uzrok tragedije još nije poznat. Više će se znati kada do mjesta nesreće dođu spašavatelji helikopterom, jer je danas bolje vrijeme koje omogućava let u tom području, navodi se u priopćenju. Komisija za alpinizam HPS-a ističe da je smrt dvojice mladih alpinista duboko potresla cijelu hrvatsku alpinističku zajednicu. Da su tijela pronađena, potvrdio je jučer glasnogovornik gorske službe spašavanja iz Chamonixa. No oni su mogli samo utvrditi smrt dvojice alpinista, ali nisu mogli izvući tijela pa nije službeno potvrđen njihov identitet.
ZAGREB
Zadarskom poduzetniku Mihi Zrniću Marinoviću, vlasniku tvrtke "Odlagalište sirovina", danas je za još mjesec dana produljen istražni zatvor kako ne bi utjecao na svjedoke u istrazi njegova poslovanja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čiji je bivši direktor Vinko Mladineo osumnjičen u ovom slučaju i u aferi Fimi media. Odluku o drugom produljenju istražnog zatvora donijela je istražna sutkinja Erna Dražančić na zahtjev USKOK-a koji Zrnića Marinovića i Mladinea tereti da su oštetili Fond za više od 9,5 milijuna kuna. Poduzetnik poznat kao "dalmatinski kralj otpada" uhićen je prije dva mjeseca u Zadru, nakon čega je prevezen u Zagreb i ispitan u sjedištu USKOK-a. Njegova tvrtka, koja ima podružnice u Zagrebu, Hvaru i Vranjicu, javnosti je postala poznata po sanaciji bazena lužine tvornice glinice u Obrovcu, čišćenju u šibenskim tvornicama lakih metala, elektroda i ferolegura (TLM i TEF) te sanaciji azbestnog otpada u Vranjicu. Za namještanje poslova s Fondom Zrnića Marinovića i Mladinea nekoliko je ekoloških udruga prozivalo i prije pokretanja istrage. Po pisanju medija, Mladineo je "Odlagalište otpada" angažirao na poslovima ukupno vrijednim više od 300 milijuna kuna. Početkom ožujka USKOK je protiv njih proširio istragu zbog sumnje da je "Odlagalište otpada" Fondu ispostavilo račune za radove i građevinski materijal koji su već naplaćeni od gradova i općina sa zadarskog područja. Mladineo je od u istražnom zatvoru u Remetincu, a o mogućem puštanju na slobodu sud bi trebao odlučiti do 9. travnja.