Bivša sutkinja Međunarodnog kaznenog suda Pillay je u Ženevi izrazila "duboku zabrinutost nasiljem sigurnosnih snaga u Bahreinu, napose prema medicinskom osoblju" što je nazvala "šokantnim" i "očitim kršenjem međunarodnog prava".
Prosvjedi većinskog šijitskog naroda protiv kraljevske dinastije manjinskih sunita traju od 14. veljače, no početkom tjedna u Bahrein su ušli vojnici iz drugih zemalja Perzijskog zaljeva. Bahreinski kralj je proglasio izvanredno stanje, a sigurnosne snage počele krvavo gušiti prosvjede i privoditi oporbene čelnike.
Borci za ljudska prava optužili su sigurnosne snage da su spriječile ranjenicima ulazak u bolnicu i tukle liječnike koji su pokušavali ranjenima pomoći na ulicama. Policija je opkolila glavnu bolnicu u Manami, glavnome gradu kraljevine Bahrein.
Prerastanje jednomjesečnih, uglavnom mirnih prosvjeda, u silovite sukobe potaknulo je sunitsku kraljevsku kuću Al-Khalifa da zatraži pomoć regionalnih partnera (Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu, GCC) u kojem su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Oman i Kuvajt.
Nearapski Iran, najveća šijitska zemlja, odmah je osudila intervenciju i opozvala svog veleposlanika iz Maname te upozorila Saudijsku Arabiju i Emirate da bi ih mogla stići sudbina kakva je pogodila bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina nakon njihove intervencije.
Umjesto da smiri stanje, intervencija stranih vojnika mogla bi destabilizirati regiju, ocjenjuju analitičari.
Zemlje GCC-a sunitske su i strahuju da bi se njihove manjinske šijitske zajednice također mogle pobuniti. K tomu su odnosi Irana i zemalja Perzijskog zaljeva odavna napeti, a nedavno je Saudijska Arabaija izrazila strahovanja zbog prijepornog iranskog nuklearnog programa optužujući ga da razvija atomsko oružje.