Eksplozija reaktora u ukrajinskom Černobilu 1986. kontaminirala je velike dijelove Europe i to je bila najgora nuklearna katastrofa u svijetu. U nuklearki u Fukushimi eksplozivni potencijal unutar šest reaktora ublažava se s vremenom.
"U najgorem slučaju, radioaktivni oblak neće otići tako visoko u atmosferu", izjavio je Jan Beranek, čelnik Greenpeaceove međunarodne nuklearne kampanje.
"To je dobra vijest za svijet, ali loša za Japan".
"Mi smo na početku katastrofalne faze", smatra Sebastian Pflugbeil, predsjednik privatnog Društava za zaštitu od radijacije sa sjedištem u Njemačkoj, govoreći o naporima Japana da izbjegne nuklearnu katastrofu.
Malcom Crick, tajnik UN-ovog Znanstvenog odbora za učinke atomske radijacije (UNSCEAR) smatra da je u Fukushimi "situacija ozbiljna", ali da je prerano govoriti o tome što bi mogao biti najgori ishod.
Malcolm Grimstom, nuklearni stručnjak Chatham Housea u Londonu, rekao je da Fukushima nije kao Černobil.
"Prošlo je gotovo pet dana otkako je fisija zaustavljena, razine radioaktivnog joda bit će na oko dvije trećine od početnih razina, a neki od drugih radioaktivnih materijala potpuno će nestati", kazao je.
"Situacija se može smiriti ili pogoršati i dovesti do velikog curenja radijacije u atmosferu", smatra profesor Javier Dies sa Sveučilišta u Barceloni.
Riječi poput "apokalipse" i "katastrofe" potpuno su "neprikladne" kada se govori o situaciji u Fukushimi i mogu izazvati nepotrebnu paniku, rekao je Richard Wakeford s Nuklearnog instituta Dalton pri Sveučilištu u Manchesteru.