Ustavni sud tada je ustvrdio da je na parlamentarnim izborima 2007. bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim jedinicama od dopuštenih plus/minus pet posto te ukazao na nužnost promjena zakona do idućih izbora.
Kako je krajnji rok za održavanje parlamentarnih izbora 11. ožujka iduće godine, danas je istekao propisani rok od godinu dana u kojem se mogu obaviti izmjene izbornih zakona.
Na to je upozorila i udruga GONG koja ističe kako uz neusklađenost i razlike u broju birača među nekim izbornim jedinicama koje su višestruko veće od dozvoljenih pet posto postoji i neriješen problem popisa birača, odnosno da i dalje postoji bojazan od manipulacije glasovima "mrtvih" birača.
Predsjednica Kluba HNS/HSU Vesna Pusić novinarima je kazala kako je pisano pravilo da u izbornoj godini nema promjene zakonodavstva koje utječe na izbore te će se na izbore ići po pravilima koja su vrijedila i za prošle.
No, slaže se da je broj birača po pojedinim izbornim jedinicama krajnje problematičan pa je tako, navela je, u četiri godine broj birača u devetoj izbornoj jedinici porastao za 35 tisuća.
"A to je nemoguće", ističe Pusić i dodaje kako očito postoji problem. "On se mora prvenstveno riješiti pročišćavanjem popisa birača i izmjenom zakona o popisu birača", kazala je i dodala kako to treba učiniti odmah nakon parlamentarnih izbora.
"Trebamo vidjeti koliko ima zaista živih ljudi u Hrvatskoj koji imaju pravo glasa, a ne imati popis koji ustvari nije legitiman", naglasila je.
Arsen Bauk (SDP) kazao je kako za SDP nisu prihvatljive nikave preinake koje bi se temeljile na netočnom popisu birača te ističe kako bi se eventualne promjene morale donositi tek kada se napravi popis stanovništva.
Nije htio, na pitanje novinara, spekulirati o tome je li na djelu izborni inženjering i ustvrdio kako u ovom trenutku ne treba raditi preinake izbornih jedinica jer su one, kazao je, otprilike jednake.
Naveo je pritom upravo primjer devete izborne jednice koja je, kaže, po broju stanovnika u okviru dozvoljenog odstupanja od pet posto.
A to što su dopisivali birače zbog nekih drugih stvari nije razlog za izmjenu izbornih zakona, ustvrdio je.
Na upit koji su to razlozi, rekao je kako se najčešće radi o dobivanju određenih socijalnih prava onih koji su tamo prijavljeni, a žive negdje drugdje.
Čelnik HSS-a Josip Friščić također je ustvrdio kako se izborno zakonodavstvo neće moći mijenjati za ove izbore i kazao da je njegova stranka još prošle godine predložila neka rješenja.
No ona, kazao je, nisu naišla na odobravanje koalicijskih partnera te ih stoga ni nisu slali u saborsku proceduru.
HSS je, kaže, predlagao da umjesto 10 bude 5 izbornih jedinica te da se pola zastupnika bira s državne, zajedničke liste, a druga polovica preko izbornih jedinica.
Čekamo da vidimo što će se napraviti. Sigurno je da će se nešto morati napraviti je su sada mnoge izborne jedinice, poput zagrebačke, neprirodno složene, a to će zasigurno izazvati raspravu, ustvrdio je.
Kazao je i da je u razgovoru sa stručnjacima za izborno zakonodavstvo dobio odgovor kako je točno da broj birača po izbornim jedinicama odstupa i više od pet posto, ali i da mijenjanje toga nije zadiranje u dio izbornog zakonodavstva koji potpada pod regulativu koja se se ne smije mijenjati godinu dana prije izbora.
Potpredsjednik Sabora i potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks nije htio komentirati pitanje o nesrazmjeru broja birača u pojedinim izbornim jedinicama.