Tijekom jednodnevnog boravka u Bratislavi, premijerka Kosor će se sastati s predsjednicom slovačke vlade Ivetom Radičovom te s predsjednikom slovačkog parlamenta (Narodne rade) Richardom Sulikom.
U Muzeju hrvatske kulture, premijerka Kosor obratit će se sudionicima prigodnog programa Hrvatskog kulturnog saveza.
Slovački ministar vanjskih poslova Mikulaš Dzurinda ranije je izjavio kako očekuje da će Hrvatska uspješno završiti pristupne pregovore tijekom mađarskog ili poljskog predsjedanja EU-om u ovoj godini i pritom se zauzeo za daljnje širenje Unije. Slovački ministar unutarnjih poslova Daniel Lipšic ocijenio je prilikom posjeta Zagrebu da je nekorektno da se Hrvatska izlaže dodatnim kriterijima, kojima nisu bile izložene prethodne zemlje koje su primljene u EU.
Od lipnja prošle godine Slovačkom vlada koalicija četiri stranke desnog centra Ivete Radičove, njezin SDKU-DS, liberali (SaS), kršćanski demokrati (KDH) i stranka mađarske manjine Most-Hid. Radičova je prva žena na vlasti u Slovačkoj, odlučila je uvesti strogu štednju i jedina je u Europskoj uniji odbila pomoći Grčkoj.
U 2009. pad slovačkog BDP-a bio je skoro 5 posto, a po podacima Svjetske banke, u 2010. Slovačka i Poljska su vodeće u regiji s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 posto ili više, uz pomoć skromnih prilagodbi tijekom krize, normalizaciji globalne trgovine i tokova kapitala, te u u slučaju Poljske, solidne domaće potrošnje, te se očekuje daljnji rast u ovoj godini. Lanjsku je godinu Slovačka završila s deficitom državnog proračuna iznad 8 posto BDP-a.
Slovačka s 5,47 milijuna stanovnika, članica EU i NATO-a od 2004., u 2009. godini postala je članica eurozone i dosegla 73 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u Europskoj uniji, iskazanog paritetom kupovne moći, dok je Hrvatski BDP po stanovniku u visini 65 posto prosjeka i u međuvremenu se izjednačio s onim susjedne Mađarske a bolji je od još šest zemalja EU-a.
U prosincu 2010., po u veljači objavljenim podacima Eurostata, najvišu stopu nezaposlenosti U EU zabilježila je Španjolska, od 20,2 posto, a slijede Slovačka s 14,5 posto, Irska s 13,8 posto, te Mađarska s 11,7 posto. Desezonirana stopa nezaposlenosti koja se temelji na definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u 27-članom EU 9,6 posto, a u 16-članoj eurozoni u prosincu je bila 10 posto.
U trećem tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj je stopa anketne nezaposlenosti iznosila 11,5 posto.
Inflacija je u prosincu prošle godine u 27-članoj Europskoj uniji bila 2,6 posto, a najnižu je godišnju stopu inflacije u tom mjesecu zabilježila Slovačka, 1,3 posto.