Registrirano je blizu 900 grobišta, a pravi se broj žrtava ne zna iako postoje razni povijesni izvori, rekao je Hebrang i dodao da je namjera utvrđivanje pravog broja žrtava te uređenje grobišta koja će zatim biti predana na upravljanje županijama.
Hebrang kaže kako ni jedna zemlja EU nije ostala dužna tim žrtvama, pa i Hrvatska kroz ovaj zakon želi dati dignitet svakoj žrtvi koja je ubijena i anonimno zakopana.
Radi se o razoružanoj vojsci, ženama, djeci, svećenicima čije je ubijanje počelo u blizini Bleiburga, a završilo na stratištima istočne Hrvatske, Srbije, pa i Makedonije, dodao je.
Hrvatska time ispunjava i obveze iz Deklaracije o osudi komunističkih zločina počinjenih tijekom komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990., koju je Sabor donio u lipnju 2006. godine, naglasio je.
Sabor o tom zakonu raspravlja u drugom čitanju, a od prvog čitanja protekle su četiri godine.
HDZ i HSS u zakonu predviđaju osnivanje ureda za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. Za troškove poslovanja ureda predviđa se u prvoj godini rada iz državnog proračuna milijun kuna, a za daljnje godine troškovi će ovisiti o broju pronađenih grobova.