Europska unija kani potaknuti političke stranke u BiH da konačno postignu dogovor o uspostavi vlasti, izjavila je Maja Kocijančić, glasnogovornica visoke povjerenice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton potvrdivši kako upravo zbog toga u BiH stiže i Miroslav Lajčak, ravnatelj za zapadni Balkan vanjskopolitičke službe EU.
„Lajčak dolazi kako bi ponovio ono što mi govorimo mjesecima, a to je da BiH hitno treba reformsku vlast“, kazala je Kocijančić kako je u srijedu citiraju banjalučke „Nezavisne novine“.
Najavljujući Lajčakov posjet, mediji u BiH ga ocjenjuju kao početak neke vrste „diplomatske ofenzive“ međunarodne zajednice na BiH s ciljem da se rješi problem uspostave nove vlasti na koju se čeka još od izbora provedenih 3. listopada 2010. godine.
Kako se očekuje, Lajčak bi o uspostavi vlasti u BiH i ukupnom stanju u toj zemlji trebao razgovarati s članovima predsjedništva BiH te čelnicima najutjecajnijih političkih stranaka.
Američko veleposlanstvo u Sarajevu u srijedu je najavilo kako će idućih dana u posjetu BiH boraviti i James Steinberg, zamjenik američke državne tajnice.
Kako se navodi u priopćenju, Steinberg će se sastati s vladinim i političkim čelnicima „kako bi potaknuo brzu uspostavu vlasti“.
Lajčak i Steinberg u BiH stižu nakon optimističnih najava predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, koji je početkom tjedna najavio kako je uvjeren da će se „najskanije dio kraja idućeg tjedna“ postići dogovor o uspostavi vlasti.
Čović je ustvrdio kako je put prema uspostavi vlasti otvoren nakon niza susreta među političarima obavljenih u tajnosti, no Socijaldemokratska partija (SDP) i Stranka demokratske akcije (SDA) zanijekale su da su sudjelovale u takvim razgovorima.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić u utorak je ipak kazao kako osobno drži da idućih dana mora početi uspostava vlasti, jer u protivnom Federacija BiH neće imati novi proračun do kraja ožujka što bi prouzročilo financijski kolaps toga entiteta.
Predsjedništvo SDP-a u utorak je ponovno pozvalo na što bržu uspostavu vlasti odnosno na prestanak blokiranaj tog procesa u Federaciji BiH, aludirajući na odbijanje HDZ BiH i HDZ 1990. da sudjeluju u formiranju skupština četiri županije, što je opet preduvjet za uspostavu Doma naroda federalnog parlamenta koji ima ovlasti birati predsjendika i dopredsjednike Federacije a oni opet imenuju mandatara za sastav nove vlade.