Nakon devet tjedana neprestanog uspona, Crobex indeks potonuo je prošloga tjedna 3,3 posto, na 2.256 bodova, dok je Crobex10 pao 3,6 posto, na 1.236 bodova.
Redovni promet premašio je 193 milijuna kuna, što je otprilike 11 milijuna više nego tjedan dana ranije.
„Proteklog je tjedna domaće tržište bilo vrlo volatilno i pod utjecajem financijskih izvješća domaćih kompanija za prošlu godinu, od kojih su neka prilično razočarala investitore. Jedan od okidača za prodaje dionica bio je i prijedlog dividende HT-a oko 33 posto niži nego lani“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci.
Sezonu intenzivnijih objava poslovnih rezultata započeo je u ponedjeljak HT, koji je izvijestio da su mu ukupni prihodi za prošlu godinu smanjeni 1,7 posto na 8,375 milijardi kuna, a neto dobit za 9,5 posto na 1,83 milijarde kuna.
Ulagače je najviše razočarala predložena dividenda za prošlu godinu od 22,76 kuna po dionici, što je oko 33 posto manje od dividende za 2009. i čini otprilike 7,6 posto dividendnog prinosa.
Cijena te dionice potonula je prošloga tjedna 8,2 posto, na 288,09 kuna, uz promet od 74,6 milijuna kuna.
Neugodno je iznenadilo i Belje, izvijestivši o gubitku u prošloj godini od oko 63 milijuna kuna. Cijena te dionice potonula je gotovo 13 posto, na 77,99 kuna, uz promet od 24 milijuna kuna.
Nasuprot tome, ugodno je iznenadila Ina, koja je na razini grupe u prošloj godini ostvarila neto dobit od 958 milijuna kuna, nakon dvije godine gubitaka. U 2010. godini Ina Grupa je ostvarila neto prihod od prodaje od 25,9 milijarde kuna, što je 15,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Ipak, cijena te dionice nije se uspjela oduprijeti negativnoj korekciji na tržištu, pa je tjedan završila s padom za 0,66 posto, na 3.626 kuna, uz promet od 14,5 milijuna kuna.
Najveći rast cijene, veći od 40 posto, prošloga je tjedna ostvarila dionica Kaštelanskih staklenika, i to uz promet od 4,3 milijuna kuna.
Samo u petak cijena te dionice skočila je za 20 posto. Povod njezinu jačanju je odluka Vlade da Hrvatski fond za privatizaciju raspiše javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica Kaštelanskih staklenika.
Među rijetkim prošlotjednim dobitnicama bila je i dionica Atlantic grupe, čija je cijena porasla 2,8 posto, na 797,9 kuna. Njome je ostvareno 5,8 milijuna kuna prometa.
Od važnijih poslovnih vijesti, koncern Agrokor izvijestio je u petak da razmatra mogućnost uključivanja u natječaj za stjecanje dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Marcatora, koje prodaje Pivovarna Laško.
Agrokor se namjerava odazvati na poziv Grupe Pivovarne Laško za javno prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju 23,3 posto Mercatora, koji istječe 9. ožujka.
Balgač dodaje da je pritisak na korekciju cijena na niže prošloga tjedna bio i psihološkog karaktera. Naime, Crobex indeks je od početka godine pa do početka prošloga tjedna bio na dobitku 10,5 posto, a Crobex10 od 11 posto.
„Indeksi su od početka godine snažno porasli, pa je i to doprinijelo većem fokusu investitora na negativne nego na pozitivne vijesti, što je potom pokrenulo dobitonosne prodaje. Međutim, smatram da je riječ o zdravom kretanju tržišta, jer vidimo da se na nižim cjenovnim razinama pojavljuju kupci koji vide povoljne prilike za pozicioniranje“, ocjenjuje Balgač.
Po njegovim riječima, korekcijama na niže tržište obično oslabi od 6 do 10 posto, dok veći pad indeksa u pravilu ukazuje na promjenu trenda.
„U idućem razdoblju očekujem nastavak volatilnog trgovanja na domaćem tržištu, uz pojačani oprez investitora dok analiziraju financijska izvješća domaćih kompanija te u skladu s time odlučuju o daljnjem pozicioniranju. Osim toga, dio kompanija s najlikvidnijim izdanjima tek treba objaviti poslovne rezultate“, smatra Balgač.
Idućega tjedna očekuju se financijska izvješća Ericssona Nikole Tesle i Atlantic grupe.
„Za rast omjera cijene dionice i zarade kompanije ostvaren u posljednja dva mjeseca investitori sada traže opravdanje kroz financijska izvješća ili makroekonomske pokazatelje. Bude li i dalje razočarenja u tim segmentima, mogli bismo očekivati promjenu pozitivnog trenda. Ipak, nisam pesimist, očekujem stabilizaciju i poslovanja domaćih kompanija i gospodarstva“, ističe Balgač.
Na svjetskim su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, što se ponajviše zahvaljuje dobrim vijestima s korporativne scene. Na Wall Streetu su S&P 500 i Dow Jones indeks ojačali 1, a Nasdaq indeks za 0,9 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks ojačali su između 0,3 i 1,3 posto.
„Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo prilično oprezno, ali u pozitivnom raspoloženju. U fokusu investitora je monetarna politika u najvećim svjetskim gospodarstvima, pogotovo nakon što je Kina u petak podigla obveznu pričuvu bankama za novih 0,5 postotnih bodova, na rekordnih 19,5 posto. No, makroekonomski pokazatelji i dalje su bolji od očekivanja te daju podršku tržištima“, zaključuje Balgač.
Tehnička analiza S&P-a: tržište na korak do 'target zone'
Prije četiri mjeseca prvi puta je spomenuta 'target zona' S&P 500 indeksa u prostoru između 1.350 i 1.380 bodova. U međuvremenu je tržište naraslo više od 14 posto.
„Od prethodnog 'targeta', koji se nalazio na 1.170 bodova, porast S&P-a bio je zaista nevjerojatan, te je s prošlotjednim zatvaranjem na 1.343 boda došao na korak do ulaska u 'target zonu'”, ističe Marko Erdeljac, voditelj retail trgovanja u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.
Kako pojašnjava, 'target zonu' se može promatrati kao horizontalni kanal s donjom granicom na 1.350 i gornjom na 1.380 bodova. Te granice predstavljaju točke otpora, odnosno točke potpore. Tako, primjerice, granica od 1.350 bodova S&P-a trenutno predstavlja otpor rastu cijena, a eventualnim probijanjem te granice ona mijenja ulogu i postaje potpora tržištu.
“Pažljivijim promatranjem 'target zone', koju sada zbog dostizanja možemo nazvati horizontalnim kanalom, tehničkom analizom izdvajamo tri točke koje bi mogle imati najviše utjecaja na trgovanje u slijedećem razdoblju. Prva od tih točaka se nalazi na 1.345 bodova S&P-a i predstavlja otpor tržištu, koji bi mogao biti dobra uvertira onome što slijedi na 1.350 bodova. Naime, tamo se nalazi donja granica horizontalnog kanala, koja bi mogla poslužiti kao točka preokreta tržišta prema nižim razinama i prvim granicama potpore”, navodi Erdeljac.
Treća točka je na 1.380 bodova, a zasad se definira kao gornja granica horizontalnog kanala. Na toj se liniji nalazi 78,6-postotni fibonacci retracement cijelog pada tržišta s visina iz 2007. godine pa sve do najniže točke koja se formirala početkom 2009. godine.
S druge strane, prva veća potpora tržištu nalazi se na 1.312 bodova, te na 1.308 bodova.
“Na potonjoj razini tržište je napravilo 'predah' početkom veljače ove godine. Pad ispod tih vrijednosti doveo bi u fokus granicu od 1.270 i 1.250 bodova, gdje bi S&P mogao potražiti potporu u slučaju reflektiranja cijena od donje granice horizontalnog kanala. U slučaju nemogućnosti održavanja tržišta iznad tih razina, zadnje dvije granice potpore se nalaze na 1.220 i 1.170 bodova”, ističe Erdeljac.
A kako je tržište i dalje u fazi gdje kupci imaju veću želju za posjedovanjem dionica od želje prodavača da ih prodaju, svaki tehnički analitičar treba biti na oprezu pri 'prodaji tržišta' te koristiti 'stop losseve', napominje Erdeljac.
“Ipak, granica od 1.350 bodova S&P-a ukazuje se kao savršena točka za pokušaj prodaje dionica. Jedina 'boljka' ovom 'short setupu' je mogućnost dodatnog ‘short squeezea’ na ovim razinama, koji bi mogao iznenaditi prodavače i vrlo brzo, značajnim probojem granice od 1.350 bodova, cijene potjerati prema gornjoj granici horizontalnog cjenovnog kanala, na 1.380 bodova. U slučaju dodatnog ‘short squeezea’ projekcija daljnjeg rasta tržišta iznad razina od 1.380 bodova bila bi vrlo teško održiva”, zaključuje Erdeljac.
* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.