HSP u današnjem priopćenju donosi tekst nacrta te deklaracije koja ima sedam točaka i koja se, kako se navodi, temelji na novim spoznajama o teškom i ponižavajućem položaju hrvatske nacionalne manjine u AP Vojvodini.
Pozivajući se na odredbe Ustava RH i međudržavnoga sporazuma između RH i Republike Srbije i Crne Gore o recipročnoj zaštiti nacionalnih manjina iz studenoga 2004., te imajući u vidu međunarodne pravne dokumente i okvirne konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjina, HSP traži da hrvatska Vlada obavijesti europske i mjerodavne međunarodne institucije o kršenju nacionalnih prava i nastavku asimilacije hrvatske nacionalne manjine u AP Vojvodini.
Osim toga, HSP traži da vlada razmotri mogućnost suspendiranja međudržavnoga sporazuma s Republikom Srbijom ako ona ne prestane sa sustavnom nasilnom asimilacijom hrvatskih subetničkih zajednica u AP Vojvodini.
HSP traži da vlada obveže sve vodeće hrvatske političke, kulturne i društvene institucije da obvezno pomažu hrvatskim kulturnim, društvenim i političkim institucijama u AP Vojvodini kako bi se osnažila hrvatska nacionalna manjina da učinkovito djeluje protiv navedenih asimilacijskih procesa.
U nacrtu deklaracije stoji i da HSP podržava rad hrvatskih institucija i organizacija u AP Vojvodini i Republici Srbiji koje nastoje spriječiti asimilacijske procese, poput standardizacije hrvatskoga (bunjevačkog) ikavskog dijalekta u zasebni standardni bunjevački jezik.
Podsjeća se da su brojni ugledni bunjevački i šokački Hrvati dali izniman prinos izgradnji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta i navode među ostalim bana Josipa Šokčevića, Antu Starčevića, Josipa Juraja Strossmayera, Antuna Gustava Matoša, Ivana Meštrovića.