Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije do sada je pravomoćno osudio ukupno 64 osobe za ratne zločine počinjene u ratovima na području bivše Jugoslavije a njih 31 odslužilo je svoju kaznu i pušteno je na slobodu.
Većina Hrvata puštena je na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne, što je praksa u radu Haaškog tribunala, a nekoliko je odslužilo i dulje razdoblje jer su u pritvoru dočekali pravomoćnu presudu.
Prvi koji je izašao na slobodu bio je pripadnik vojske bosanskih Srba bosanski Hrvat Dražen Erdemović osuđen na pet godina zbog sudjelovanja u pokolju u Srebrenici. On je svoju kaznu odavno odslužio i pušten je na slobodu još 1999. Kao i Erdemović, nakon dvije trećine odslužene kazne pušteni su i bosanski Hrvati Drago Josipović i Vlado Šantić osuđeni na 12 odnosno na 18 godina zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni. Josipović je na slobodi od 2006. a Šantić je pušten početkom 2009. Nakon dvije trećine kazne prije deset godina pušten je i bivši upravitelj zatvora u Kaoniku Zlatko Aleksovski osuđen na sedam godina te Anto Furundžija osuđen na 10 godina zbog zločina podređenih te je pušten 2004.
Izravno iz pritvora puštena su trojica bosanskih Hrvata. Bivši zapovjednik Operativne zone središnja Bosna general Tihomir Blaškić pušten je 2004. odmah nakon što mu je žalbeno vijeće smanjilo kaznu zatvora s 45 na devet godina jer je do tada u pritvoru proveo već gotovo čitavu kaznu, a zapovjednik viteške brigade HVO-a Mario Čerkez, osuđen na šest godina, iz pritvora je pušten dva tjedna prije objavljivanja pravomoćne presude Haaškog suda jer je u haškom zatočeništvu do tada već proveo više od sedam godina. Zdravko Mucić - zapovjednik logora Čelebići u kojem su bili zatočeni bosanski Srbi, koji je osuđen na devet godina, pušten je također izravno iz pritvora jer je u trenutku izricanja pravomoćne presude već odsjedio dvije trećine kazne.
Na odsluženju kazne još su Ivica Rajić, zapovjednik HVO-a u Kiseljaku, koji će u travnju ove godine izdržati dvije trećine kazne od 12 dosuđenih godina za zločine počinjene na području srednje Bosne uključivši pokolj Muslimana u Stupnom Dolu, zapovjednik antiterorističke postrojbe u sastavu Kažnjeničke bojne HVO-a Vinko Martinović Štela koji služi 12 od 18 dosuđenih za zločine na mostarskom području te će u kolovozu također blizu dvije trećine izdržane kazne i zapovjednik Kažnjeničke bojne Mladen Naletilić Tuta, osuđen na 20 godina također zbog zločina na mostarskom području, kojeg od dvije trećine kazne dijeli još manje od dvije godine. Rajić služi kaznu u Španjolskoj, a Naletilić i Martinović u Italiji.
Potpredsjednik samoproglašene HR Herceg-Bosne Dario Kordić u travnju prošle godine izdržao je tek polovicu svoje kazne od 25 godina zatvora izrečene za zločine počinjene na području Herceg-Bosne, a Miroslav Bralo Cicko odslužio je tek šest od 20 godina koje je dobio nakon priznanja krivnje za sudjelovanje u masakru civila u Ahmićima. Kordić kaznu služi u Austriji, a Bralo u Švedskoj.
Erdemović, Rajić i Bralo su među 19 haaških optuženika koji su priznali krivnju za ratne zločine. Najpoznatija među haaškim pokajnicama je bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić koja je također odslužila svoju zatvorsku kaznu.
Na odsluženju kazne po europskim zatvorima trenutno je 25 haaških osuđenika. U haaškom pritvoru njih još pet, nakon izricanja pravomoćne presude, čeka na prebacivanje u neki od europskih zatvora u kojem će odslužiti kaznu.