Na tom projektu radi troje istraživača i jedan vanjski suradnik, koji vodi zaseban dio "Popis žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća". Svrha je toga zasebnog dijela, koji vodi Josip Kolanović, izraditi bazu podataka o ljudskim gubitcima s podatcima o stradalim i žrtvama, mjestu i vremenu te načinu na koji su poginuli, uz izvor podataka.
Geiger očekuje da će uskoro, možda za mjesec dana, na mrežnim stranicama Hrvatskog instituta za povijest biti dostupni dosad prikupljeni podatci s poimeničnim popisom, kojim će, kako je rekao, biti obuhvaćene sve strane.
"Dugotrajnost i intenzitet Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske i prisutnost znatnih okupacijskih snaga Trećega Reicha, Italije i Mađarske, a zatim djelovanje Oružanih snaga NDH, četničkog pokreta i partizanskog pokreta imalo je za posljedicu izravne sukobe zaraćenih strana, što je dovelo i do velikih ljudskih gubitaka i među vojnicima i među stanovništvom", rekao je, dodajući kako su nepomirljive ideologije i politički i vojni interesi suprotstavljenih strana u ratnom sukobu i građanskom ratu umnožili ljudske gubitke. Posljedice Drugoga svjetskog rata bila su velika materijalna razaranja, a i ljudski gubitci bili su izrazito veliki. Najviše stradalih i žrtava bilo je u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, naime, na području NDH, podsjetio je.
Smatra da zbog nedostatka sustavnih istraživanja mnogi i danas navode proizvoljne procjene uvećavajući ili pak umanjujući pojedine kategorije ljudskih gubitaka. "Uvećavanje ili umanjivanje, pa i prešućivanje broja pojedinih kategorija stradalih i žrtava, uz nepoznavanje činjenica, najčešće proizlazi iz osobnih, nacionalnih ili političkih razloga", kaže Geiger.
Projekt "Ljudski gubitci Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću" ostvaruje sustavna istraživanja novih ili pak nedostatno istraženih tema i problema, a rezultat rada su, uz magistarske radove i disertacije, znanstveni članci i knjige. O tijeku i rezultatima rada na projektu mjerodavnom se ministarstvu podnosi godišnji izvještaj, rekao je, dodajući kako se s troje ljudi ne može mnogo više učiniti.
"Da je državi stalo da se istraživanja ubrzaju, izdvojila bi više novca i zaposlila više profesionalnih istraživača pa bi i rezultati bili zamjetniji", rekao je, dodajući da su unatoč tome objavili "niz zanimljivih knjiga". Osim mnogih članaka i nekoliko monografija, objavljene su tri zbirke dokumenata "Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.", a za travanj se predviđa takva zbirka za Dalmaciju. Do kraja godine, kako je napomenuo, završit će knjigu "Ljudski gubitci Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću" u kojoj će prikazati različite procjene ljudskih gubitaka.
Geiger napominje kako se "stvaranjem neurotičnog stanja" neodgovornim izjavama pojedinaca u javnosti, kojemu u mnogočemu "kumuju" mediji, ništa ne rješava.
Utvrđivanju ljudskih gubitaka ne može se pristupati na temelju improvizacija, nego na temelju određenih pokazatelja kako bi se dobili "najpribližniji podatci o broju i imenima stradalih i žrtava".