Od 741 mjesta na kojima bi se mogli pronaći posmrtni ostatci u zadnjih 20-ak godina, tj. od 1992., djelomice ih je istraženo 86 na kojima je obavljena ekshumacija.
O mjestima na kojima to nije učinjeno policijske uprave su, kažu u MUP-u, podnijele izvješća županijskim državnim odvjetništvima koja bi trebala od sudova zatražiti provedbu ekshumacija.
Najviše grobnica, 26, pronađeno je na maceljskom području, u kojima su pronađeni posmrtni ostatci 1163 osobe, među kojima su posmrtni ostatci 23 bogoslova i svećenika. Kako pretpostavlja policija, na tom području moglo bi se nalaziti oko 130 masovnih grobnica s 15.000 žrtava.
U Jazovki, jami kod Sošica na Žumberku, pronađeno je oko 470 posmrtnih ostataka, a žrtve su uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koji su odvedeni iz bolnica.
U Slatinskom Drenovcu u Virovitičko-podravskoj županiji pronađeno je oko 450 posmrtnih ostataka, a u Bujadniku, šumi na Petrovoj gori, ekshumirano je oko 400 žrtava - zarobljenih njemačkih vojnika i domobrana.
U Lugu, šumi kod Bjelovara, pronađeno je oko 230 posmrtnih ostataka, na željezničkoj postaji u Velikom Trgovišću oko 120, u jami Podima kod Trilja stotinjak posmrtnih ostataka, a 40-ak osoba ekshumirano je u Šumi Krstovači kod Babine gore na Bilogori, a riječ je također o zarobljenim njemačkim vojnicima i domobranima.
U MUP-u kažu kako dosadašnja istraživanja pokazuju da su u Dalmaciji, Lici, Hrvatskom primorju, Istri i otocima civili i pripadnici vojske Nezavisne Države Hrvatske (NDH) bacani u prirodne, kraške jame.
Podatci kojima raspolaže MUP rezultat su istraživanja koja je organizirala negdašnja saborska Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.
U zagrebačkoj policiji, pak, kažu da ekshumacija pored Kustošijanske ulice još traje te da su pronađeni ljudski posmrtni ostatci. Neslužbeno se doznaje da su otkriveni ostatci devet osoba. Tu su grobnicu otkrili građani potkraj lipnja 2010. kad su pronađene ljudske kosti, dijelovi odjeće i drugi predmeti osoba koje su na tom mjestu navodno strijeljane u svibnju 1945. Pozivajući se na starije mještane Kustošijanske ulice, mediji navode da je riječ o 17 njemačkih vojnika koje su strijeljali partizani.
Za partizanske ratne zločine policija je državnom odvjetništvu do sada podnijela pet kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja i jednu protiv poznatog počinitelja. Istodobno su pojedinci i razne udruge podnijele 39 kaznenih prijava.
U DORH-u se za sada nisu mogli dobiti najnoviji podatci o prijavama za partizanske ratne zločine, a po podatcima objavljenim u ožujku 2009. za te je zločine prijavljeno 29 osoba. Većina prijava podignuta je protiv nepoznatih počinitelja. Dvije se odnose na zločine koje su počinili ustaše (Milivoj Ašner i Ivo Rojnica), a ostale na partizanske zločine. No kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.
Proteklih je dana ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko najavio intenziviranje istraga i procesuiranja komunističkih zločina. Podizanje optužnica za ratne zločine iz Drugoga svjetskog rata, prije svega za one koje su počinili partizani, najavljivano je i 2001. iz tadašnje vlade, no do danas niti jedan slučaj nije procesuiran.