"Bruto inozemni dug Hrvatske smanjio se tijekom listopada 2010. za 300 milijuna eura, što je djelomično posljedica povoljnih međuvalutnih promjena, odnosno jačanja eura prema drugim valutama, ponajprije švicarskom franku i američkom dolaru", ističu analitičari središnje banke u Biltenu HNB-a.
Napominju i kako su, promatraju li se neto transakcije, promjene inozemnog duga bile blaže, pri čemu su otplate duga u listopadu bile za sto milijuna eura veće od novih zaduživanja, dok su u prvih deset mjeseci 2010. otplate bile veće za ukupno 300 milijuna eura.
Međutim, zbog utjecaja međuvalutnih promjena stanje inozemnog duga RH (isključujući kružna izravna ulaganja) na kraju listopada bilo je gotovo jednako kao i na kraju 2009. godine, navodi se u Biltenu.
Inozemni dug sektora države krajem listopada prošle godine iznosio je oko 5,9 milijardi eura, što je u odnosu na kraj rujna 17,3 milijuna eura manje, dok je u odnosu na kraj 2009. godine porastao za 693,4 milijuna eura.
Inozemni dug države, nakon znatnog povećanja u srpnju 2010., zbog izdanja obveznice na američkom tržištu, u sljedećim se mjesecima nije znatnije mijenjao pa je i na kraju listopada bio na razini ostvarenoj krajem srpnja, napominju analitičari središnje banke.
Nakon što su tijekom trećeg tromjesečja poslovne banke znatno smanjile inozemnu zaduženost, u listopadu se taj trend nastavio. Tako su otplate inozemnog duga banaka u listopadu nadmašile nova zaduživanja, a stanje duga smanjilo se za 300 milijuna eura i krajem listopada prošle godine inozemni dug poslovnih banaka iznosio je 9,7 milijardi eura.
Pritom se, ocjenjuju u HNB-u, nastavila poboljšavati i ročna struktura duga ovog sektora jer su se spomenute otplate u cijelosti odnosile na kratkoročne obveze.
U odnosu na kraj 2009. poslovne su banke svoj inozemni dug smanjile za oko milijardu eura.
Stanje inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija) na kraju listopada nije se znatnije promijenilo u odnosu na prethodni mjesec i dug tog sektora iznosio je 21,6 milijardi eura.
Pritom su jedino većinski privatna poduzeća povećala svoju inozemnu zaduženost, što je ublaženo blagim smanjenjem duga javnih poduzeća, ali i nebankarskih financijskih institucija, ističu analitičari središnje banke.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora se u odnosu na kraj 2009. povećao za nešto manje od 300 milijuna eura.
Prema podacima HNB-a, izravna su ulaganja (koja ne uključuju kružna izravna ulaganja) krajem listopada prošle godine iznosila nešto više od šest milijardi eura, što je oko 66 milijuna eura više nego krajem 2009. godine.