Da bismo u tome uspjeli, rekla je osječka dogradonačelnica Danijela Lovoković, mnogo se toga mora učiniti jer su kriteriji vrlo visoki i zahtjevni.
U Ministarstvu kulture su nam savjetovali da pokušamo sa zajedničkim projektom s gradovima Temišvarom i Arodom u Rumunjskoj, Sigedom u Mađarskoj i Novim Sadom u Srbiji (Petrovaradinska tvrđava) aplicirati za ulazak na UNESCO-ov popis. Neki su razgovori s tim u vezi pokrenuti, a poslali smo i pisma namjere, izjavila je za Hinu Lovoković i dodala kako je dovoljno da se tri grada uključe u zajednički projekt.
Kako je rekla, u međuvremenu će biti mnogo posla u Tvrđi. Sve mora biti učinjeno u skladu s najvišim standardima zaštite. Među ostalim, nužno je premjestiti parkiralište iz Tvrđe, izgraditi komunalije i ostalo, što, naravno, iziskuje i velika financijska sredstva i strogo kontrolirane radove.
"Naša je želja da se Tvrđa pretvori u grad umjetnosti, primjerice da se upravo u toj povijesnoj bisernoj jezgri omogući studentima Umjetničke akademije da imaju prostor za rad te da se radionice starih obrta nađu u prostoru koji je neprocjenjivo bogatstvo", rekla je dogradonačelnica Lovoković.
Kako je istaknula, upravo nedavna Noć muzeja u Muzeju Slavonije i Arheološkome muzeju pokazala je koliko je veliko zanimanje građana za takve događaje jer je Tvrđa cijelu noć bila prepuna građana.
Među njima je bilo stranih gostiju koji inače obilaze Tvrđu kao posebno atraktivnu turističku destinaciju, a tražili su originalne suvenire s kojima smo, nažalost, 'tanki'. To znači da bi upravo u Tvrđi trebalo otvoriti radionice za izradu licitarskih proizvoda jer su oni kao zaštićena kulturna baština našli mjesto na UNESCO-vu popisu", rekla je .
Posebno važnim dogradonačelnica Lovoković ocijenila je završetak sedmogodišnje obnove Kužnog pila na Trgu Svetog Trojstva u Tvrđi. Ministarstvo kulture osiguralo je za završetak obnove toga iznimno vrijednog spomenika kulture 200 tisuća kuna i ovoga ljeta Kužni pil trebao bi biti otkriven. U njegovu je obnovu dosad uloženo oko dva milijuna kuna, ističu u osječkome Restauratorskom zavodu.
Kužni pil, spomenik Presvetog Trojstva je kameni kip izgrađen u baroknom stilu od 1729. do 1730. godine kao zavjet protiv kuge koja je u 18. stoljeću pogodila Slavoniju i Osijek. Financirala ga je barunica Marija Ana Petraš, udovica husarskoga generala, podmaršala Maksimilijana Petraša, koji je bio zapovjednik Tvrđe. Spomenik se sastoji od visokog postolja na kojemu je pet skulptura svetaca zaštitnika od kuge - sv. Sebastijana, sv. Roka, sv. Karla Boromejskog, sv. Franje Ksavera i sv. Rozalije. Na postolju se uzdiže visoki stup s Presvetim Trojstvom - likom Boga Oca, Krista i Duha Svetoga u obliku golubice. Spomenik je obnovljen 1784. dodavanjem vanjskog podnožja na kojem su na posebnim postoljima kipovi sv. Josipa, Svete Marije od Bezgrešnog Začeća, sv. Katarine i sv. Ivana Nepomuka. Krunište kipa i četiri skulpture oko spomenika su skinute i odvezene na restauraciju, a spomenik je ograđen i zaštićen drvenom ogradom.