Posjetitelji su mogli saznati sve o važnosti šaranskih ribnjaka za očuvanje biološke raznolikosti.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković istaknuo je kako vlažna staništa spadaju u najvrijednija staništa na svijetu jer su ona "laboratorij" u kojem je počeo život. "Uništavanjem tih staništa direktno ugrožavamo svoju budućnost", naglasio je.
Crna Mlaka jedno je od četiri ramsarskih područja u Hrvatskoj i u tom kontekstu ima izuzetnu vrijednost. Čine je ribnjaci, okolne livade i šume hrasta lužnjaka, a na tom području gnijezdi, zimuje ili odmara veliki broj ptica močvarica, selica ili stanarica.
Vrijednost vlažnih staništa prepoznali su i naši preci pa su sva stara naselja građena uz rubove takvih staništa, a ne kao što se to događa u novija vremena, u samim staništima, naglasio je Marković. Na taj su način naši stari osiguravali svoje domove i nepokretnu imovinu, a vlažne livade i šume koristili kao plodna polja i vrijedne pašnjake, dodao je.
Većinski vlasnik i voditelj proizvodnje ribe u ribnjacima Crna Mlaka, Ivan Prepolec, rekao je kako je površina ribnjaka 700 hektara te se godišnje proizvede oko 350 tona ribe - od čega se 80 posto izvozi u zemlje Europske unije.
Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa obilježava se 2. veljače kada je prije 40 godina, 1971. godine, u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o vlažnim staništima. Ramsarska konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje vlažnih staništa na vlastitu teritoriju i okvir je za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivu iskorištavanju tih staništa. Do sada joj je pristupilo 160 država. Slogan ovogodišnjeg dana je "Šume za vode i vlažna staništa".
Hrvatska je postala stranka Ramsarske konvencije 1991. godine. U skladu s obvezama te konvencije svaka stranka treba utvrditi, po utvrđenim kriterijima vrijednovati te prikladno zaštititi svoja vlažna područja. Najvrijednija od njih predlažu se za uvrštenje u Ramsarski popis.
Hrvatska za sada ima četiri ramsarka područja: Park prirode Kopački rit, Lonjsko i mokro polje, Crna Mlaka i Delta Neretve.
Šaranski ribnjaci Crna Mlaka predstavljaju izuzetno biološku i krajobraznu vrijednost. Od 1980. godine zaštićeni su u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata i upisani na Ramsarski popis močvara od međunarodne važnosti. Crna Mlaka smještena je u samom središtu Pokupskog bazena. Taj prostrani nizinski prostor uz rijeku Kupu obrastaju poplavne šume hrasta lužnjaka u kojima uz nekoliko parova ugroženih orlova štekavaca gnijezde i druge europske ugrožene vrste poput orla kliktaša i crne rode.
Crna Mlaka važna je postaja na srednjoeuropskom selidbenom putu i udomljuje više od 235 ptičjih vrsta. Za jesenskih seoba broj ptica na ribnjacima je najveći.